Blue Flower

 

Upoznajmo Ukrajinu - državu koja je u vihoru rata

         Zadnjih mjeseci cijeli svijet govori o ratu u Ukrajini. Svi smo zgroženi ratnim događanjima, izražavamo javnu podršku svima koji su u ratnim strahotama te želimo  bolje upoznati tu zemlju. Sve to me potaklo na malo istraživanje o Ukrajini.

       Ukrajina je država u istočnome dijelu Europe uz Crno i  Azovsko more,  graniči s Rusijom, Bjelorusijom, Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunjskom i Moldavijom. Prvi se put spominje u jednoj korici iz 11. stoljeća kao Kijevska Kneževina, ali prvi tragovi nastanjenosti mogu se pratiti od paleolitika (starije kameno doba). U 17. stoljeću većina današnje Ukrajine postala je dio Ruskog Carstva. Nakon njegovog raspada 1917., Ukrajina je kratko vrijeme bila neovisna te je čak bila proglašena Ukrajinskom Narodnom Republikom, ali to nije dugo trajalo nakon čega ju je sovjetska Rusija vojno osvojila i pripojila.

Jedan od glavnih proizvođača žita, šećera, mesa i mliječnih proizvoda te jedan od glavnih izvoznika električne energije prema Europi, upravo je Ukrajina. Ukrajina je prošla kroz brojne krize, gospodarske i političke, no jednu od najgorih političkih kriza 1986. izazvalo je prikrivanje posljedica nesreće u  nuklearnoj elektrani Černobil. Glavni uzrok te velike katastrofe bio je nesiguran dizajn nuklearnog reaktora, a do katastrofe je došlo do zbog eksplozije jednog od reaktora. Nažalost, procjenjuje se da je količina ispuštene radijacije bila 100 puta jača od radijacija atomskih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki,  posljedice radijacije osjete se još i danas.

S obzirom na površinu, možemo reći da je Ukrajina druga po veličini zemlja u Europi nakon Rusije, te zauzima 5,7% površine Europe. Najveći dio Ukrajine zauzima jugozapadni dio Istočnoeuropske nizine, no u njoj se još mogu pronaći brojne planine, rijeke i uzvisine. Ukrajinska klima je umjereno kontinentalna. Prema klasifikacijama, veći dio Ukrajine ima vlažnu klimu s toplim ili vrućim ljetima, ali dijelovi crnomorskog zaleđa imaju hladnu stepsku klimu te južna obala Krima ima klimu koja graniči sa sredozemnom.

Ukrajina  se diči velikim brojem sportaša koji su ostvarili velike uspjehe. Naprimjer, klizačicu Oksanu Bajul koja je prva osvojila zlatnu medalju na Olimpijskim igrama za Ukrajinu. Što se tiče književnosti, imamo Lavrentija Zyzanija i Meletija Smotryc’kyja koji su bili poznati zbog objavljivanih domaćih gramatika. U filmografiji značajan je Oleksandr Dovženko koji je kao jedan od prvaka sovjetske filmske avangarde definirao poetiku ukrajinskog filma. Važno je nadodati da je Ukrajina dva puta bila pobjednik na Euroviziji, prvi put u Istanbulu 2004. godine s pjesmom Wild Dance u izvedbi Ruslane, a drugi put 2016. godine s pjesmom 1944 koju je izvela Jamala.

Ukrajinski jezik je istočnoslavenski jezik s više od 45 milijuna govornika, on je i službeni jezik u Ukrajini. Govori se još i u Rusiji, Bjelorusiji, Kazahstanu, Moldaviji, Poljskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, SAD-u, Kanadi i u Austriji. Ukrajinska kultura smatra se jednom od najstarijih kultura u svijetu, to nam može i potvrditi zanimljiva priča o zastavi. Državna zastava Ukrajine sastoji se od dva polja, jedan je plave, a drugi žute boje. Drevna kultura objašnjava da bi prema mitološkom objašnjenju plava boja trebala predstavljati vodu dok bi žuta boja trebala predstavljati vatru. U novije vrijeme tumači se da plava boja simbolizira nebo, a žuta boja zlatne stepske poljane.

Običaji ukrajinskog naroda povezani su s tradicijskim pogledom na svijet koji je toliko raznolik da se oblikovao stoljećima te se sačuvao mnogo obreda i običaja. Obredi se dijele na dvije grane, obiteljski tip i kalendarski tip. Obiteljski obredi obilježavali su prijelazne trenutke u životu čovjeka koji bi u budućnosti bili značajni, a kalendarski su obilježavali značajne trenutke u ljudskoj djelatnosti ili u prirodi i okolišu. Svi obredi i tradicijski blagdani usko su povezani s narodnim vjerovanjima, a većina stanovnika je pravoslavne vjere.

Od turistički čuda Ukrajine najposjećenija su Sofijin park u Umanu, Kijevo-pečerska lavra u Manastiru u Kijevu, Utvrda Kamjanec-Podiljskij u oblasti Khmel'nyts'kyi, Utvrda Hersones na Krimu, Utvrda Hotin u blizini grada Hotina i katedrala Svete Sofije u Kijevu. Nadam se da sve to kulturno blago neće biti uništeno u ratnim stradanjima.

         Priželjkujem da rat u Ukrajini što prije završi, da više ne umiru nedužni, da se ne uništavaju gradovi i životi. Vjerujem da će se ova država nakon rata, kao i svaki put u povijesti, oporaviti i ojačati.

       K. Meaški, 8. b

   

 Fotografija: Tradicijske igračke u bojama Ukrajine