- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 35
Posjet Botaničkom vrtu u Zagrebu
Uoči Dana planeta Zemlja, 21. travnja 2023., učenici 7. a i 7. c sa svojim razrednicama posjetili su Botanički vrt. Kroz vrt nas je vodila zaposlenica koja već duže vrijeme tamo radi, stoga sam zaključila da ima mnogo iskustva. Vodeći nas kroz vrt, putem nam je pokazivala zanimljive biljke koje inače rastu u drugim dijelovima svijeta. Iznenadilo me što u Hrvatskoj mogu uspijevati vrste cvijeća koje inače rastu u dalekim krajevima Zemlje. Smatram da je vrlo bitno raditi na očuvanju svih biljnih vrsta. Drago mi je da Botanički vrt odredio prostor i organizaciju za očuvanje zanimljivih biljnih vrsta. Najzanimljivije biljke meni su bile magnolije. Naučila sam da najranije cvjeta zvjezdasta magnolija s uskim, ovješenim laticama, a nešto kasnije raskošno cvjetaju magnolije-križanac, npr. kultivari Picture, Lennei, Alexandrina i Rustica Rubra, čiji su cvjetovi različitih veličina, oblika i boja. Azijske vrste magnolija te njihovi križanci i kultivari obično cvjetaju prije listanja, a američke vrste nakon listanja. Magnolijama pripadaju i sjevernoamerički tulipanovci – visoka stabla koja dominiraju središnjim dijelom perivoja. Također mi se jako svidjela Viktorijina kuća, a to je mali kupolasti staklenik na zapadnoj strani cvjetnog partera, uz fontanu s bazenima, popularno su ju nazvali Viktorijina kuća. Najvažnija biljka koja se u njemu uzgaja jedna je od tri svojte divovskog lopoča, ovisno o dostupnosti sjemenki; amazonski divovski lopoč ili viktorija, divovski Santa Cruzov lopoč te njihov križanac, hibridni divovski lopoč. Sve tri svojte imaju spektakularno ogromne listove i cvjetove koji se rascvjetavaju kroz 24 sata na vrlo određen način. Ovaj staklenik jedini je staklenik koji smo mogli posjetiti, a ljeti, kad lopoči cvjetaju, povremeno organiziraju kasno-noćno razgledavanje rascvjetavanja. Zadovoljna sam svojim posjetom u Botanički vrt, sve mi je bilo zanimljivo i naučila sam mnogo novih stvari o biljkama. Čula sam da ima mnogo vrsta mrava u visokoj travi vrta i da ju zato ne kose, već škarama ručno sijeku. Botanički vrtu u Zagrebu svatko mora posjetiti!
T. Penava, 7. c
- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 44
Globalno zatopljenje
Često slušamo priče o globalnom zatopljenju i svim nevoljama koje ono donosi Zemlji i ljudima. Znamo li uopće što znači globalno zatopljenje? Globalno zatopljenje ili globalno zagrijavanje postupno je zagrijavanje Zemljine površine i najnižih slojeva atmosfere uzrokovano učinkom staklenika, što dovodi i do globalnih promjena klime. Sadašnje globalno zagrijavanje nastaje zbog povećanih emisija stakleničkih plinova. Zbog topljenja ledenjaka i snježnoga pokrivača došlo bi do podizanja razine mora, koje bi preplavilo mnoga obalna naselja, posebno otočkih država. Nažalost, taj proces već traje, mnoga su, nama udaljena područja, zahvaćena posljedicama zatopljenja. Znanstveno slaganje u većem dijelu zajednice jest da su u globalnom zatopljenju prvenstveni razlozi čovjekov utjecaj i ugljikov dioksid, metan i ostali staklenički plinovi od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama te krčenje šuma (deforestacija) velikih područja na zemlji. Gotovo svi znanstvenici slažu se da globalno zatopljenje postoji i da ga uzrokuje čovjekov utjecaj, no značajan dio političke javnosti i svjetskih političara ga osporava i kritički gleda na politike koje se vode radi adresiranja globalnog zatopljenja. Mladi moraju biti svjesni da nam predstoji velika borba protiv klimatskih promjena koje smo na indirektan način svi izazvali. Važno je da svi krenemo od sebe i pazimo na Zemlju jer je očito da ne voli kad joj je toplo.
J. Marić, M. Katavić, 6. d
Izradila Likovna grupa
- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 148
Projektni dan - 26. travnja 2022.
Projektnom danu, koji se održava svake godine u našoj školi, svi se raduju. Ove godine održan je 26. travnja. Iako su dolaskom proljeća epidemiološke mjere popustile, radionice su se održavale s razrednicima, svaki razred posebno ili nekoliko razreda okupljenih oko jedne veće radionice. Ovogodišnja središnja tema bila je energija te obnovljivi izvori energije. Potaknuti ekološkom krizom u kojoj se Zemlja nalazi, ali o kojoj se u zadnje vrijeme zbog drugih društveno-političkih tema manje govori, aktivirali smo se u svojim radionicama još glasnije i jače.
Učenici prvih razreda na Projektni dan posjetili su park Maksimir te Zoološki vrt grada Zagreba posebno proučavajući vode i šumu. Drugi razredi prošetali su Šumskom stazom Bliznec u Parku prirode Medvednica. Treći razredi proučavali su vode stajaćice uz 12 jezera Savice dok su u četvrtim razredima istraživali obnovljive izvore energije, izrađivali plakate te ih prezentirali. 5. a razred svoju je radionicu nazvao Sunce – energija života te su posjetili zagrebačku Zvjezdarnicu te prošetali Gornjim gradom. Radionica Energija glazbe ujedinila je tri razreda, 5. b, 5. d i 7. d koji su cijelu školu raspjevali notama najavljujući nam skori Festival glazbe. Učenici 5. c razreda su proučavali Vjetrenjače te izrađivali crteže u digitalnom obliku. O posljedicama industrije na ekološki sustav raspravljali su i izrađivali plakate učenici 6. a razreda u svojoj radionici Druga industrijska revolucija i njezini ekološki učinci.
Energija boje ujedinila je 6. b i 6. d razred u istoimenoj radionici, bili su kreativni te oslikali su trajnim bojama poučnu stazu. Priručnik o zdravoj prehrani s 14 zdravih namirnica izradio je 6. c u svojoj radionici Superhrana. Dio sedmaša , 7. a i 7. b, proveo je u sportskom duhu svoju radionicu Igre u kampusu. Igrao se turnir u badmintonu te nogometna utakmica na nogometnom terenu NK Devetka. Učenici 7. c razreda uredili su zeleni okoliš škole u radionici Akcija čišćenja zelenih površina. Reciklažom i prenamjenom starih autoguma te paleta u koristan sportsko-zabavni poligon u dvorištu škole, bavio se 8. a u svojoj radionici Izrada višenamjenskog poligona. Obnovljivi izvori energije zainteresirali su i dva osma razreda. Radionica Obnovljivi izvori energije u 8. b potakla je učenike na detaljno proučavanje obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj te izradu plakata dok je 8. c proučavao temu, izrađivao prezentaciju te plakat na engleskom jeziku. Uređenjem školskog unutarnjeg vrta bavio se 8. d koji je izradio poučni kutak o prizemnom sloju listopadne šume ispod školske magnolije, izradili su oznake pored bilja te pripadajući pano.
Naše ekološke aktivnosti nisu stale kad je Projektni dan završio, postali smo odgovorniji i spremniji voditi život u skladu s prirodom. Zemlja nije samo naša, čuvajmo ju i poštujmo!
T. Mikić, 8. a
- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 135
Koje su pasmine pasa najpopularnije u svijetu?
Skoro svi volimo pse. Neki već imaju psa kućnog ljubimca, a neki su neodlučni. Željeli bi ga imati , ali im drugi ukućani ne dozvoljavaju ili se ne mogu odlučiti. Čest je slučaj da djeca u nekoj dobi požele psa, roditelji im ga kupe, svi ga zavole, no najveća briga i odgovornost ipak bude na odraslima. Ukoliko želite uskoro kupiti/udomiti jedno takvo biće, svakako treba voditi brigu o tome koju pasminu izabrati.
Pas je životinja iz reda zvijeri, uske duguljaste glave, snažna zubala s jakim očnjacima i prednjim kutnjacima. Imaju žilava i okretna tijela, aktivni su danju, a zato što imaju malo žlijezda znojnica hlade se dahtanjem. Živeći uz čovjeka, psi su se privikli na raznoliku hranu, no ipak najradije jedu meso. Spolno sazrijevaju u dobi od 10 do 12 mjeseci, a brjeđost traje 58 do 63 dana, dok ženka koti do 12 mladunaca, koji su 10 do 12 dana slijepi, a prohodaju nakon 3 tjedna. Psi u prosjeku žive 10 do 12 godina, no mogu živjeti i do 16 godine. Prosječna visina pasa je od 15 do 110 cm. Od osjetila, osim istančana sluha, imaju izvanredno osjetljiv njuh, kojim raspoznaju predmete, ljude i životinje te sa sigurnošću slijede njihov trag. Osobito im je razvijeno asocijativno pamćenje pa se dresiraju za izvođenje različitih vještina.
Pas je najstarija domaća životinja i jedna od najrasprostranjenijih životinja na svijetu čiju popularnost može nadmašiti samo mačka. Utvrđeno je da je uz čovjeka živio već u mlađe kameno doba. Pretpostavlja se da na sjeveru potječe od vukova, a na jugu od čagljeva. Najbliži su mu srodnici čagalj, prerijski vuk, obični vuk i australski pas. Najstariji nalaz ostataka psa potječe iz ranoga neolitika, a nađen je u istočnom dijelu srednje Europe. Bio je velik kao srednje velik ovčarski pas, a pretpostavlja se da potječe od malog indijskoga vuka. U brončano doba pojavili su se prapovijesni predci ovčarskoga psa, podrijetlom vjerojatno s Istoka; od njih se razvila druga skupina: eskimski psi, doge, lovački psi, vučjak i hrtovi.
Danas postoji oko 40 milijuna pasa te je zbog križanja i odabiranja čovjek uzgojio oko 400 pasmina različite tjelesne građe i psiholoških sposobnosti. Uz zoološku klasifikaciju, uobičajena je podjela pasa s obzirom na njihovu praktičnu primjenu na lovačke (brak, pointer, seter, španijel i dr.), ovčarske pse i čuvare (ubraja se i bernardinac) te luksuzne pse (pekinezer, špic, pinč, buldog i dr.). Poznatije su vrste: jazavčar, doberman, bretonski španijel, havanezer, majmunski pinč, chow chow, belgijski ovčar, njemačka doga, hrvatski ovčar, dalmatinski pas ili dalmatiner, bull terijer, bostonski terijer, basset hound, pudl, australski ovčar, zlatni retriver itd. Psi mogu imati različite uloge u ljudskom društvu i često su se trenirali kao radni psi. Odanost psi demonstriraju kao dio prirodnog instinkta unutar čopora, što približno odražava ljudsku ideju o ljubavi, zbog čega ih mnogi vlasnici smatraju kao punopravne članove obitelji. Psi su živjeli i radili s ljudima na mnogo načina, pa su zbog toga dobili i zaslužili titulu: „čovjekovog najboljeg prijatelja“. S druge strane, neke kulture pse smatraju veoma prljavim životinjama, dok ih pojedine kulture upotrebljavaju i kao hranu.
Od mnoštva navedenih pasmina teško je reći koja je najzastupljenija, ali svi izvori na internetu potvrđuju da su to mješanci, odnosno križanci. Među najbrojnijim pasminama nalaze se rotvajler, pudl ili pudlica, labrador retriver, njemački ovčar, sibirski haski, aljaški malamut, jazavčar, chihuahua, doberman, engleski buldog, samojed, zlatni retriver i dr. Ako želite udomiti ili kupiti psa, pas mora odgovarati vašim životnim uvjetima da bi vama i vašem psu bilo lijepo. Ako tražite psa za sigurnost preporučujemo pse koji su pametni, sposobni za čuvanje i koji su vam odani, neki od primjera su: bullmastiff, doberman, argentinska doga, njemačka doga, cane corso, stafordski bul terijer, kuvasz, veliki šnaucer, engleski mastif i dr. Jedna od najboljih pasmina za čuvanje obitelji njemački je ovčar, labrador retriver, zlatni retriver i hrvatski ovčar. Veće pasmine bit će najsretnije u dvorištu ili na selu gdje se mogu igrati i trčati koliko im je potrebno. Ako tražite psa koji je dobar s djecom, koji je energičan, nije agresivan i zna lako naučiti trikove preporučujemo pse kao što su: samojed, bigl, to jest beagle, border collie, francuski buldog, cavalier king charles španijel, pudl, shih tzu, maltezer i dr. Najbolja pasmine za djecu su labrador, retriver i zlatni retriver. Ako tražite pasmine za stan, preporučujemo ove pasmine: pudl, patuljasti šnaucer, maltezer, koker španijel, shih tzu i terijer. Za početnike preporučujemo njemačkog ovčara, zlatnog retrivera, border colliea, labradora, retrivera, australskog stočnog psa, pudla, rotvajlera i dobermana, a za one koji nisu početnici dobre su pasmine: shiba inu, sibirski haski, chihuahua, dalmatinski pas, to jest dalmatiner i chow chow. Svi psi imaju svoje vrline i mane zbog toga provjerite koji pas najbolje odgovara vašem životnom stilu.
T. Mikić, 8. a
30 najpopularnijih pasmina u svijetu:
1. Mješanci/križanci
2. Rotvajler
3. Pudl ili pudlica
4. Labrador retriver
5. Njemački ovčar
6. Sibirski haski
7. Aljaški malamut
8. Jazavčar
9. Chihuahua
10. Doberman
11. Engleski buldog
12. Samojed
13. Zlatni retriver
14. Chow chow
15. Shih tzu
16. Pomeranac ili Njemački patuljasti špic
17. Njemački kratkodlaki ptičar
18. Maltezer
19. Jack Russell terijer
20. Bigl ili Beagle
21. Francuski buldog
22. Njemački bokser
23. Border collie
24. Argentinska doga
25. Američki stafordski terijer
26. Graničarski škotski ovčar
27. Mops
28. Jorkširski terijer
29. Akita
30. Američka doga
- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 299
Fotografija: L. Mrgić
Bonsai - velika ljepota prirode u maloj posudi
Bonsai je malo stabalce koje raste u posudi što u doslovnom prijevodu i znači. Podrijetlo bonsai uzgoja biljaka u posudi je iz Kine, ali kasnije je preneseno u Japan gdje je dobilo svoj oblik. U Europi je otkriven u 19. st. i otad se umijeće njegovanja minijaturnog stabla proširilo po svijetu. Nije lako i treba puno strpljenja za njegovanje malog stabla koje ima sve karakteristike svoje biljne vrste u “normalnoj“ veličini u prirodi. Najmanje vrste su velike od 3 do 8 centimetara, a najveće od 200 centimetara. Njegovo oblikovanje i uzgoj traži mnogo više od samo hortikulturnih vještina, veći je naglasak na umjetničkim sklonostima samog uzgajivača. Može se uzgajati na nekoliko načina: od sjemena, od podloge, izvlačenjem primjerka iz prirode, preoblikovanjem lončanice uz rasadnika. Svaka od ovih metoda ima prednosti i nedostatke, a uzgajivač će odabrati onu koja mu najviše odgovara.
Ja sam svoje stabalce kupio već izraslo. Kupio sam ga zato jer sam oduvijek želio imati malo drvo koje mogu zalijevati i paziti na njega. Redovito ga zalijevam, brinem o njemu, držim ga u zatvorenom prostoru jer ne podnosi temperature niže od 15 stupnjeva. Orezivanje je možda najsloženije, nikad nisi siguran jesi li pravu grančicu odrezao, a i orezivanje čini buduću formu stabla. Budući da je sićušno, bonsai stablo se čini jako krhkim i osjetljivim što zapravo i jest. Raduje me što gledajući svoje drvce u maloj posudi, vidim veliku ljepotu prirode.
L. Mrgić, 7.b
Stranica 1 od 2