Napisao/la Kristina Ćutić

Objavljeno: 23 Svibanj 2024

Hitova: 39

Projektni dan 2024.

Već  dvadeset godina, kao članovi međunarodne zajednice ekoškola, provodimo  ekološke akcije u našoj školi tijekom nastavne godine. Ova jubilarna godina, u kojoj slavimo 50. godišnjicu škole, nije izuzetak. Osim što se provode redovite  ekološke aktivnosti, jedan je dan u godini posvećen projektima koji oživljavaju ekološke teme na praktičnoj i teorijskoj razini. Svake godine učenicima budu ponuđene brojne i raznovrsne radionice u kojima se sa svojim učiteljima mogu kreativno izraziti i puno toga naučiti o očuvanju okoliša. Ovogodišnji Projektni dan održan je 22. travnja, na Zemljin rođendan. Sve je bilo u znaku sunca, sadnje, zelenila. Neki učenici su s voditeljima radionica otišli u prirodu, a neki  su se prirodom  bavili u školi, školskom dvorištu i vrtu.

Učenici prvih razreda su sa svojim učiteljicama (M. Alijagić, Lj. Vugrinec, I. Knežević, A. Šutalo) projektnu nastavu održali u učionicama. Tema Zaštitimo mladunčad šumskih životinja nijednog prvašića nije ostavila ravnodušnim jer su doznali brojne informacije o medvjedićima, lanadi, čak i  o mladunčadi  vukova.

Drugaši su svoju projektnu nastavu proveli uz jezera Savica i sudjelovali u projektu Voda je najveće blago. Članovi Sportskog ribolovnog društva Savica su ih poveli u šetnju oko jezera pokazujući im pri tom mnoge biljne i životinjske vrste čije je stanište jezero. Učiteljice R. Varga, D. Zemljić Vugrinović, J. Nakić te T. Švagelj bile su zadovoljne koliko su učenici usvojili te pokazali znanja stečena u učionicama.

Učenici trećih razreda su sa svojim učiteljicama (J. Goldner, M. Vidaković, R. Šokić i M. Sandrić) Projektni dan proveli uz jezero Bundek pod geslom Čuvajmo vode zavičaja i živi svijet u njima. Uz bistri i hladni Bundek, vidjeli su uživo stečena  znanja o jezerima te o živoj i neživoj prirodi.

U svojim učionicama, pod budnim okom svojih učiteljica (S. Golubić, D. Kovaček,  D. Toman i I. Trgovec), učenici četvrtih razreda istraživali o temi – Vitaminima do zdravlja - zdrava prehrana. Nakon istraživačkog rada, izradili su plakate o toj, uvijek aktualnoj, temi.

Učenici triju petih razreda proveli su projektnu nastavu u Parku Maksimir. 5. a razred je sa svojim razrednikom M. Jukićem bio u Zoološkom  vrtu, dok su učenici 5. b i 5.c razreda  proučavali Živa bića u vodama našeg zavičaja, s naglaskom na crvenouhe kornjače, invazivnu vrstu, u Parku Maksimir pod voditeljstvom učiteljica (M. Petrović, V. Ćukušić i N. Kurjaković). Učenici 5. d  razreda su sa svojom razrednicom T. Haber u školi sudjelovali u radionici Drvo sjećanja - izrada simbola škole u papier mache tehnici.

Učenici 6. a razreda budno su pratili i dokumentirali što se sve događa u školi za Projektni dan jer su u Novinarskoj radionici, zajedno sa svojom razrednicom K. Ćutić, pisali izvješća za članak te zidne novine.

U školskom dvorištu se  6. b razred s razrednicom D. Tudja sastao s 8.d razredom i njihovom razrednicom S. Trajkovski Bojić u radionici Izrada cvjetnog ukrasa povodom 50. godišnjice škole te su posadili  cvijeće na travnjaku u obliku broja 50 te slova V.

6.c razred je sa svojom razrednicom I. Pavlinušić Kurspahić te učiteljicom M. Tkalčević sudjelovao u zanimljivoj dvopredmetnoj radionici Zaštita močvara s geografskog i matematičkog aspekta. Prvi dio radionice bila je matematika i računanje, nakon čega su brojeve uvrstili u upitnik o zaštićenim močvarama u RH. Drugi dio bio je izrada prezentacija te plakata o močvarnim područjima Hrvatske.

Učenici 7. a i 7. b posjetili su Državni hidrometeorološki zavod u radionici Klimatske promjene. Učenike su vodili učitelji (Z. Mikac, A. Mazalin Rogić, H. Mučnjak, V. Vukojević, M. Adamčević Čolić), a u Zavodu ih je dočekalo stručno vodstvo.

Učenici 7. c razreda su pod voditeljstvom učiteljice A. Kijuk sudjelovali u radionici Vrtlarenje. Naime, u zatvorenom vrtu škole, prvo su pripremili zemljanu površinu te u nju posijali salatu, ciklu te tikvice.

Učiteljica L. Zagotta je sa 7.d razredom i učiteljicom M. Surla posjetila HRT, najveću i najvažniju hrvatsku televizijsku kuću.

Osmaši su ove godine bili aktivni i sudjelovali u raznovrsnim radionicama. Tako je  8. a razred je u učionici sa svojom razrednicom S. Latinčić održao debatu Spalionica- da ili ne  pri čemu su vježbali vještine prave debate, na kraju napravili plakat s donesenim  zaključcima. Razrednica I. Klindić-Car je s 8. b razredom bila u Parku Maksimir u radionici Maksimir - maksimalni mir. Cilj radionice bila je tjelovježba te meditacija u prirodi.

Učenici 8. c razreda su sa svojom razrednicom I. Vojnić te učiteljicom M. Stipčević bili u pravoj akciji u radionici Čišćenje školskog dvorišta i igrališta. Očistili su sve otvorene površine u  dvorištu te oko igrališta. Kao što je već spomenuto, 8. d razred je s razrednicom sadio cvijeće  u obliku broja 50 za godišnjicu naše škole.

Ovakvi dani ostavljaju sjećanja svima koji u njima sudjeluju. Sva znanja koja smo stekli učeći  o Zemlji, od prvog pa do osmog razreda, mogu se svesti u dvije riječi - poštivanje i zahvalnost.

„Čovječanstvo nije istkalo mrežu života. Mi smo svega jedna nit u njoj. Što god činimo mreži, činimo samima sebi. Sve su stvari međusobno povezane.“

                                                                                          Indijanski poglavica Seattle

Napisao/la Kristina Ćutić

Objavljeno: 19 Lipanj 2023

Hitova: 2318

Globalno zatopljenje

Često slušamo priče o globalnom zatopljenju i svim nevoljama koje ono donosi Zemlji i ljudima. Znamo li uopće što znači globalno zatopljenje? Globalno zatopljenje ili globalno zagrijavanje postupno je zagrijavanje Zemljine površine i najnižih slojeva atmosfere uzrokovano učinkom staklenika, što dovodi i do globalnih promjena klime. Sadašnje globalno zagrijavanje nastaje zbog povećanih emisija stakleničkih plinova. Zbog topljenja ledenjaka i snježnoga pokrivača došlo bi  do podizanja razine mora, koje bi preplavilo mnoga obalna naselja, posebno otočkih država. Nažalost, taj proces već traje, mnoga su, nama udaljena područja, zahvaćena posljedicama zatopljenja. Znanstveno slaganje u većem dijelu zajednice jest da su u globalnom zatopljenju prvenstveni razlozi čovjekov utjecaj  i ugljikov dioksid, metan i ostali staklenički plinovi od strane industrijskih postrojenja  u razvijenim zemljama te krčenje šuma (deforestacija) velikih područja na zemlji. Gotovo svi znanstvenici slažu se da  globalno zatopljenje postoji i da ga uzrokuje čovjekov utjecaj, no značajan dio političke javnosti i svjetskih političara ga osporava i kritički gleda na politike koje se vode radi adresiranja globalnog zatopljenja. Mladi moraju biti svjesni da nam predstoji velika borba protiv klimatskih promjena koje smo na indirektan način svi izazvali. Važno je da svi krenemo od sebe i pazimo na Zemlju jer je očito da ne voli kad joj je toplo.

J. Marić, M. Katavić, 6. d

Izradila Likovna grupa

Napisao/la Kristina Ćutić

Objavljeno: 19 Lipanj 2023

Hitova: 1395

Posjet Botaničkom vrtu u Zagrebu

Uoči  Dana planeta Zemlja, 21. travnja 2023., učenici 7. a i 7. c sa svojim razrednicama posjetili su  Botanički vrt. Kroz vrt nas je vodila zaposlenica  koja već duže vrijeme  tamo radi, stoga sam zaključila da ima mnogo  iskustva. Vodeći nas  kroz vrt,  putem nam je pokazivala zanimljive biljke koje inače rastu u drugim dijelovima svijeta. Iznenadilo me  što u Hrvatskoj mogu uspijevati vrste cvijeća koje inače rastu  u dalekim krajevima Zemlje. Smatram da je vrlo bitno raditi na očuvanju svih biljnih vrsta. Drago mi je da Botanički vrt odredio prostor i organizaciju  za očuvanje zanimljivih biljnih vrsta. Najzanimljivije biljke meni su bile magnolije. Naučila sam da najranije cvjeta zvjezdasta magnolija s uskim, ovješenim laticama, a nešto kasnije raskošno cvjetaju magnolije-križanac, npr. kultivari Picture, Lennei, Alexandrina i Rustica Rubra, čiji su cvjetovi različitih veličina, oblika i boja. Azijske vrste magnolija te njihovi križanci i kultivari obično cvjetaju prije listanja, a američke vrste nakon listanja. Magnolijama pripadaju i sjevernoamerički tulipanovci  – visoka stabla koja dominiraju središnjim dijelom perivoja. Također mi se jako svidjela Viktorijina kuća, a to je mali kupolasti staklenik na zapadnoj strani cvjetnog partera, uz fontanu s bazenima, popularno su ju  nazvali Viktorijina kuća. Najvažnija biljka koja se u njemu uzgaja jedna je od tri svojte divovskog lopoča, ovisno o dostupnosti sjemenki; amazonski divovski lopoč ili viktorija, divovski Santa Cruzov lopoč te njihov križanac, hibridni divovski lopoč. Sve tri svojte imaju spektakularno ogromne listove i cvjetove koji se rascvjetavaju kroz 24 sata na vrlo određen način. Ovaj staklenik jedini je staklenik koji smo mogli posjetiti, a ljeti, kad lopoči cvjetaju, povremeno organiziraju kasno-noćno razgledavanje rascvjetavanja. Zadovoljna sam svojim posjetom u Botanički vrt, sve mi je bilo zanimljivo i naučila sam mnogo novih stvari o biljkama. Čula sam da ima mnogo vrsta mrava u visokoj travi vrta i da ju zato ne kose, već škarama ručno sijeku. Botanički vrtu u Zagrebu svatko mora posjetiti!

T. Penava, 7. c

Napisao/la Kristina Ćutić

Objavljeno: 18 Lipanj 2022

Hitova: 237

  Koje su pasmine pasa najpopularnije u svijetu?

 Skoro svi volimo pse. Neki već imaju psa kućnog ljubimca, a neki su neodlučni. Željeli bi ga imati , ali   im drugi ukućani ne dozvoljavaju ili se ne mogu odlučiti. Čest je slučaj da djeca u nekoj dobi požele psa, roditelji im ga kupe, svi ga zavole, no najveća briga i odgovornost ipak bude na odraslima. Ukoliko želite uskoro kupiti/udomiti jedno takvo biće, svakako treba voditi brigu o tome koju pasminu izabrati.

Pas je životinja iz reda zvijeri, uske duguljaste glave, snažna zubala s jakim očnjacima i prednjim kutnjacima. Imaju žilava i okretna tijela, aktivni su danju, a zato što imaju malo žlijezda znojnica hlade se dahtanjem. Živeći uz čovjeka, psi su se privikli na raznoliku hranu, no ipak najradije jedu meso. Spolno sazrijevaju u dobi od 10 do 12 mjeseci, a brjeđost traje 58 do 63 dana, dok ženka koti do 12 mladunaca, koji su 10 do 12 dana slijepi, a prohodaju nakon 3 tjedna. Psi u prosjeku žive 10 do 12 godina, no mogu živjeti i do 16 godine. Prosječna visina pasa je od 15 do 110 cm. Od osjetila, osim istančana sluha, imaju izvanredno osjetljiv njuh, kojim raspoznaju predmete, ljude i životinje te sa sigurnošću slijede njihov trag. Osobito im je razvijeno asocijativno pamćenje pa se dresiraju za izvođenje različitih vještina.

Pas je najstarija domaća životinja i jedna od najrasprostranjenijih životinja na svijetu čiju popularnost može nadmašiti samo mačka. Utvrđeno je da je uz čovjeka živio već u mlađe kameno doba. Pretpostavlja se da na sjeveru potječe od vukova, a na jugu od čagljeva. Najbliži su mu srodnici čagalj, prerijski vuk, obični vuk i australski pas. Najstariji nalaz ostataka psa potječe iz ranoga neolitika, a nađen je u istočnom dijelu srednje Europe. Bio je velik kao srednje velik ovčarski pas, a pretpostavlja se da potječe od malog indijskoga vuka. U brončano doba pojavili su se prapovijesni predci ovčarskoga psa, podrijetlom vjerojatno s Istoka; od njih se razvila druga skupina: eskimski psi, doge, lovački psi, vučjak i hrtovi.

Danas postoji oko 40 milijuna pasa te je zbog križanja i odabiranja čovjek uzgojio oko 400 pasmina različite tjelesne građe i psiholoških sposobnosti. Uz zoološku klasifikaciju, uobičajena je podjela pasa s obzirom na njihovu praktičnu primjenu na lovačke (brak, pointer, seter, španijel i dr.), ovčarske pse i čuvare (ubraja se i bernardinac) te luksuzne pse (pekinezer, špic, pinč, buldog i dr.). Poznatije su vrste: jazavčar, doberman, bretonski španijel, havanezer, majmunski pinč, chow chow, belgijski ovčar, njemačka doga, hrvatski ovčar, dalmatinski pas ili dalmatiner, bull terijer, bostonski terijer, basset hound, pudl, australski ovčar, zlatni retriver itd. Psi mogu imati različite uloge u ljudskom društvu i često su se trenirali kao radni psi. Odanost psi demonstriraju kao dio prirodnog instinkta unutar čopora, što približno odražava ljudsku ideju o ljubavi, zbog čega ih mnogi vlasnici smatraju kao punopravne članove obitelji. Psi su živjeli i radili s ljudima na mnogo načina, pa su zbog toga dobili i zaslužili titulu: „čovjekovog najboljeg prijatelja“. S druge strane, neke kulture pse smatraju veoma prljavim životinjama, dok ih pojedine kulture upotrebljavaju i kao hranu.

Od mnoštva navedenih pasmina teško je reći koja je najzastupljenija, ali svi izvori na internetu potvrđuju da su to mješanci, odnosno križanci. Među najbrojnijim pasminama nalaze se rotvajler, pudl ili pudlica, labrador retriver, njemački ovčar, sibirski haski, aljaški malamut, jazavčar, chihuahua, doberman, engleski buldog, samojed, zlatni retriver i dr. Ako želite udomiti ili kupiti psa, pas mora odgovarati vašim životnim uvjetima da bi vama i  vašem psu bilo lijepo.  Ako tražite psa za sigurnost preporučujemo pse koji su pametni, sposobni za čuvanje i koji su vam odani, neki od primjera su: bullmastiff, doberman, argentinska doga, njemačka doga, cane corso, stafordski bul terijer, kuvasz, veliki šnaucer, engleski mastif i dr. Jedna od najboljih pasmina za čuvanje obitelji njemački je ovčar, labrador retriver, zlatni retriver i hrvatski ovčar. Veće pasmine bit će najsretnije u dvorištu ili na selu gdje se mogu igrati i trčati koliko im je potrebno. Ako tražite psa koji je dobar s djecom, koji je energičan, nije agresivan i zna lako naučiti trikove preporučujemo pse kao što su: samojed, bigl, to jest beagle, border collie, francuski buldog, cavalier king charles španijel, pudl, shih tzu, maltezer i dr. Najbolja pasmine za djecu su labrador, retriver i zlatni retriver. Ako tražite pasmine za stan, preporučujemo ove pasmine: pudl, patuljasti šnaucer, maltezer, koker španijel, shih tzu i terijer. Za početnike preporučujemo njemačkog ovčara, zlatnog retrivera, border colliea, labradora, retrivera, australskog stočnog psa, pudla, rotvajlera i dobermana, a za one koji nisu početnici dobre su pasmine: shiba inu, sibirski haski, chihuahua, dalmatinski pas, to jest dalmatiner i chow chow. Svi psi imaju svoje vrline i mane zbog toga provjerite koji  pas najbolje odgovara vašem životnom stilu.

T. Mikić, 8. a

 30 najpopularnijih pasmina u svijetu: 

1. Mješanci/križanci

2. Rotvajler

3. Pudl ili pudlica

4. Labrador retriver

5. Njemački ovčar

6. Sibirski haski

7. Aljaški malamut

8. Jazavčar

9. Chihuahua

10. Doberman

11. Engleski buldog

12. Samojed

13. Zlatni retriver

14. Chow chow

15. Shih tzu

16. Pomeranac ili Njemački patuljasti špic

17. Njemački kratkodlaki ptičar

18. Maltezer 

19. Jack Russell terijer

20. Bigl ili Beagle

21. Francuski buldog

22. Njemački bokser

23. Border collie

24. Argentinska doga

25. Američki stafordski terijer

26. Graničarski škotski ovčar

27. Mops

28. Jorkširski terijer

29. Akita

30. Američka doga