Blue Flower

  Koje su pasmine pasa najpopularnije u svijetu?

 Skoro svi volimo pse. Neki već imaju psa kućnog ljubimca, a neki su neodlučni. Željeli bi ga imati , ali   im drugi ukućani ne dozvoljavaju ili se ne mogu odlučiti. Čest je slučaj da djeca u nekoj dobi požele psa, roditelji im ga kupe, svi ga zavole, no najveća briga i odgovornost ipak bude na odraslima. Ukoliko želite uskoro kupiti/udomiti jedno takvo biće, svakako treba voditi brigu o tome koju pasminu izabrati.

Pas je životinja iz reda zvijeri, uske duguljaste glave, snažna zubala s jakim očnjacima i prednjim kutnjacima. Imaju žilava i okretna tijela, aktivni su danju, a zato što imaju malo žlijezda znojnica hlade se dahtanjem. Živeći uz čovjeka, psi su se privikli na raznoliku hranu, no ipak najradije jedu meso. Spolno sazrijevaju u dobi od 10 do 12 mjeseci, a brjeđost traje 58 do 63 dana, dok ženka koti do 12 mladunaca, koji su 10 do 12 dana slijepi, a prohodaju nakon 3 tjedna. Psi u prosjeku žive 10 do 12 godina, no mogu živjeti i do 16 godine. Prosječna visina pasa je od 15 do 110 cm. Od osjetila, osim istančana sluha, imaju izvanredno osjetljiv njuh, kojim raspoznaju predmete, ljude i životinje te sa sigurnošću slijede njihov trag. Osobito im je razvijeno asocijativno pamćenje pa se dresiraju za izvođenje različitih vještina.

Pas je najstarija domaća životinja i jedna od najrasprostranjenijih životinja na svijetu čiju popularnost može nadmašiti samo mačka. Utvrđeno je da je uz čovjeka živio već u mlađe kameno doba. Pretpostavlja se da na sjeveru potječe od vukova, a na jugu od čagljeva. Najbliži su mu srodnici čagalj, prerijski vuk, obični vuk i australski pas. Najstariji nalaz ostataka psa potječe iz ranoga neolitika, a nađen je u istočnom dijelu srednje Europe. Bio je velik kao srednje velik ovčarski pas, a pretpostavlja se da potječe od malog indijskoga vuka. U brončano doba pojavili su se prapovijesni predci ovčarskoga psa, podrijetlom vjerojatno s Istoka; od njih se razvila druga skupina: eskimski psi, doge, lovački psi, vučjak i hrtovi.

Danas postoji oko 40 milijuna pasa te je zbog križanja i odabiranja čovjek uzgojio oko 400 pasmina različite tjelesne građe i psiholoških sposobnosti. Uz zoološku klasifikaciju, uobičajena je podjela pasa s obzirom na njihovu praktičnu primjenu na lovačke (brak, pointer, seter, španijel i dr.), ovčarske pse i čuvare (ubraja se i bernardinac) te luksuzne pse (pekinezer, špic, pinč, buldog i dr.). Poznatije su vrste: jazavčar, doberman, bretonski španijel, havanezer, majmunski pinč, chow chow, belgijski ovčar, njemačka doga, hrvatski ovčar, dalmatinski pas ili dalmatiner, bull terijer, bostonski terijer, basset hound, pudl, australski ovčar, zlatni retriver itd. Psi mogu imati različite uloge u ljudskom društvu i često su se trenirali kao radni psi. Odanost psi demonstriraju kao dio prirodnog instinkta unutar čopora, što približno odražava ljudsku ideju o ljubavi, zbog čega ih mnogi vlasnici smatraju kao punopravne članove obitelji. Psi su živjeli i radili s ljudima na mnogo načina, pa su zbog toga dobili i zaslužili titulu: „čovjekovog najboljeg prijatelja“. S druge strane, neke kulture pse smatraju veoma prljavim životinjama, dok ih pojedine kulture upotrebljavaju i kao hranu.

 

Od mnoštva navedenih pasmina teško je reći koja je najzastupljenija, ali svi izvori na internetu potvrđuju da su to mješanci, odnosno križanci. Među najbrojnijim pasminama nalaze se rotvajler, pudl ili pudlica, labrador retriver, njemački ovčar, sibirski haski, aljaški malamut, jazavčar, chihuahua, doberman, engleski buldog, samojed, zlatni retriver i dr. Ako želite udomiti ili kupiti psa, pas mora odgovarati vašim životnim uvjetima da bi vama i  vašem psu bilo lijepo.  Ako tražite psa za sigurnost preporučujemo pse koji su pametni, sposobni za čuvanje i koji su vam odani, neki od primjera su: bullmastiff, doberman, argentinska doga, njemačka doga, cane corso, stafordski bul terijerkuvasz, veliki šnaucer, engleski mastif i dr. Jedna od najboljih pasmina za čuvanje obitelji njemački je ovčar, labrador retriver, zlatni retriver i hrvatski ovčar. Veće pasmine bit će najsretnije u dvorištu ili na selu gdje se mogu igrati i trčati koliko im je potrebno. Ako tražite psa koji je dobar s djecom, koji je energičan, nije agresivan i zna lako naučiti trikove preporučujemo pse kao što su: samojed, bigl, to jest beagle, border collie, francuski buldog, cavalier king charles španijel, pudl, shih tzu, maltezer i dr. Najbolja pasmine za djecu su labrador, retriver i zlatni retriver. Ako tražite pasmine za stan, preporučujemo ove pasmine: pudl, patuljasti šnaucer, maltezer, koker španijel, shih tzu i terijer. Za početnike preporučujemo njemačkog ovčara, zlatnog retrivera, border colliea, labradora, retrivera, australskog stočnog psa, pudla, rotvajlera i dobermana, a za one koji nisu početnici dobre su pasmine: shiba inu, sibirski haski, chihuahua, dalmatinski pas, to jest dalmatiner i chow chow. Svi psi imaju svoje vrline i mane zbog toga provjerite koji  pas najbolje odgovara vašem životnom stilu.

T. Mikić, 8. a

 30 najpopularnijih pasmina u svijetu

1. Mješanci/križanci

2. Rotvajler

3. Pudl ili pudlica

4. Labrador retriver

5. Njemački ovčar

6. Sibirski haski

7. Aljaški malamut

8. Jazavčar

9. Chihuahua

10. Doberman

11. Engleski buldog

12. Samojed

13. Zlatni retriver

14. Chow chow

15. Shih tzu

16. Pomeranac ili Njemački patuljasti špic

17. Njemački kratkodlaki ptičar

18. Maltezer 

19. Jack Russell terijer

20. Bigl ili Beagle

21. Francuski buldog

22. Njemački bokser

23. Border collie

24. Argentinska doga

25. Američki stafordski terijer

26. Graničarski škotski ovčar

27. Mops

28. Jorkširski terijer

29. Akita

30. Američka doga

 

                                                                                                                     

 


 

Projektni dan - 26. travnja 2022.

 

             Projektnom danu, koji se održava svake godine u našoj školi, svi se raduju. Ove godine održan je 26. travnja. Iako su dolaskom proljeća epidemiološke mjere popustile, radionice su se održavale s razrednicima, svaki razred posebno ili nekoliko razreda okupljenih oko jedne veće radionice. Ovogodišnja središnja  tema  bila je energija te obnovljivi izvori energije. Potaknuti ekološkom krizom u kojoj se Zemlja nalazi, ali o kojoj se u zadnje vrijeme zbog drugih društveno-političkih tema manje govori, aktivirali smo se  u svojim radionicama još   glasnije i jače.

         

            Učenici prvih razreda na Projektni dan posjetili su park Maksimir te Zoološki vrt grada Zagreba posebno proučavajući vode i šumu. Drugi razredi prošetali su Šumskom stazom Bliznec u Parku prirode Medvednica. Treći razredi proučavali su vode stajaćice uz 12 jezera Savice dok su u četvrtim razredima istraživali obnovljive izvore energije, izrađivali plakate te ih prezentirali. 5. a razred svoju je  radionicu nazvao Sunce – energija života te su posjetili zagrebačku Zvjezdarnicu  te prošetali Gornjim gradom. Radionica Energija glazbe  ujedinila je tri razreda, 5. b, 5. d i 7. d koji su cijelu školu raspjevali notama najavljujući nam skori Festival glazbe. Učenici 5. c razreda su proučavali Vjetrenjače te izrađivali crteže u digitalnom obliku. O posljedicama industrije na ekološki sustav raspravljali su  i izrađivali plakate učenici 6. a razreda u svojoj radionici Druga industrijska revolucija i njezini ekološki učinci.

Energija  boje ujedinila je 6. b  i 6. d razred u istoimenoj radionici, bili su kreativni te oslikali su trajnim bojama poučnu stazu. Priručnik o zdravoj prehrani s 14 zdravih namirnica izradio je 6. c u svojoj radionici Superhrana. Dio sedmaša , 7. a i 7. b, proveo je u sportskom  duhu svoju radionicu Igre u kampusu. Igrao se turnir u badmintonu  te nogometna utakmica na nogometnom terenu NK Devetka. Učenici 7. c razreda uredili su zeleni okoliš škole u radionici Akcija čišćenja zelenih površina. Reciklažom i prenamjenom starih autoguma te paleta u koristan sportsko-zabavni poligon u dvorištu škole, bavio se 8. a u svojoj radionici Izrada višenamjenskog poligona. Obnovljivi izvori energije zainteresirali su i dva osma razreda. Radionica Obnovljivi izvori energije u 8. b potakla je učenike na detaljno proučavanje obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj te izradu plakata dok je 8. c proučavao temu, izrađivao prezentaciju te plakat na engleskom jeziku. Uređenjem  školskog unutarnjeg vrta bavio se 8. d koji je izradio poučni kutak o prizemnom sloju listopadne šume ispod školske magnolije, izradili su oznake pored bilja te  pripadajući pano.

        Naše ekološke aktivnosti nisu stale kad je Projektni dan završio, postali smo odgovorniji i spremniji voditi život u skladu s prirodom. Zemlja nije samo naša, čuvajmo ju i poštujmo!

                                                                                      

 

T. Mikić, 8. a

 

                                                       

Postoje školski dani kojima se uvijek radujemo, koji za nas učenike znače nešto novo, odmak  od uobičajenog nastavnog dana...

Projektni dan ove školske godine je uistinu bio drukčiji. Naime, ove godine su se, za razliku od prethodnih godina, radionice/projekti   održavali  ranije, tijekom školske godine, a u srijedu 12.4.2017., na zadnji nastavni dan uoči proljetnih praznika,  predstavljeno  je sve što se radilo u radionicama i projektima. Predstavljanje je najčešće bilo u obliku plakata, prezentacije, pri čemu je važno istaknuti da su učenici samostalno izlagali te objašnjavali sve vezano uz faze i ciljeve projekta drugim učenicima te njihovim razrednicima koji su ih došli poslušati. Bilo je određeno vrijeme za sve razrede, od prvih do osmih , za razgledavanje po učionicama. U  svakoj učionici je bilo živo, moglo se  čuti i vidjeti puno toga zanimljivoga. Djecu je posebno veselilo što su dobivali zelene pečate, s logom naše škole, za svaku posjećenu radionicu u svoju malu papirnatu putovnicu. Oduševljeni smo raznolikošću tema i radionica , i ove godine bile  ekološke, a vjerujemo da su naše školske ekokoordinatorice, V.Vukojević i T.Švagelj, koje su organizirale ovaj dan, bile  zadovoljne. Posjetili smo sve radionice, u svakoj pronašli nešto zanimljivo, prepoznali trud učitelja voditelja te učenika koji su sudjelovali...

Fotografija: L. Mrgić

Bonsai - velika ljepota prirode u maloj posudi

Bonsai je malo stabalce  koje raste u posudi što u doslovnom prijevodu i  znači. Podrijetlo bonsai uzgoja biljaka u posudi je iz Kine, ali kasnije  je preneseno u Japan gdje je dobilo svoj oblik. U Europi je otkriven u 19. st. i otad se umijeće njegovanja minijaturnog stabla proširilo po svijetu.  Nije lako i treba puno strpljenja za njegovanje malog stabla koje ima sve karakteristike svoje biljne vrste u “normalnoj“ veličini u prirodi. Najmanje vrste su velike od 3 do 8 centimetara, a najveće od 200 centimetara. Njegovo oblikovanje i uzgoj traži  mnogo više od samo hortikulturnih vještina, veći je naglasak na umjetničkim sklonostima samog uzgajivača. Može se uzgajati na nekoliko načina: od sjemena, od  podloge, izvlačenjem primjerka iz prirode, preoblikovanjem lončanice uz rasadnika. Svaka od ovih metoda ima prednosti i nedostatke, a uzgajivač će odabrati onu koja mu najviše odgovara.

Ja sam svoje stabalce kupio već izraslo. Kupio  sam ga zato jer sam oduvijek želio imati malo drvo koje mogu zalijevati i paziti na njega. Redovito ga zalijevam, brinem o njemu, držim ga u zatvorenom prostoru jer ne podnosi temperature niže od  15 stupnjeva. Orezivanje je možda najsloženije, nikad nisi siguran jesi li pravu grančicu odrezao, a  i orezivanje čini buduću formu stabla. Budući da je sićušno, bonsai stablo se čini jako krhkim i osjetljivim  što zapravo i jest. Raduje me što gledajući svoje drvce u maloj posudi, vidim veliku ljepotu prirode.

                                          L. Mrgić, 7.b

 


 

 

                                        ZDRAVI DORUČAK U NAŠOJ ŠKOLI

 

                                        

    

     23. rujna. 2016., nakon prvog školskog sata, učenici prvih razreda sa svojim učiteljicama (D.Toman, I.Trgovec, S.Golubić, D.Kovaček)  su se okupili u blagovaonici te zajedno  objedovali zdravi doručak i to pod geslom  Imam pravo jesti zdravo!

 

   

  Naime, već drugu godinu, naša škola (kao jedna od dviju u Zagrebu) je domaćin ovom hvale vrijednom projektu.