- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 116
Dan planeta Zemlje 2025. – Projektni dan u OŠ „Vukomerec“
Dan planeta Zemlje godišnji je događaj posvećen podizanju svijesti i inspiriranju rješavanja ekoloških izazova koji ugrožavaju naš planet. Ovaj dan je i vrijeme za slavljenje onih koji su učinili mnogo za očuvanje okoliša. Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja svake godine.
Za 2025. godinu, 55. godišnjicu obilježavanja Dana planeta Zemlje, usredotočeni smo na potporu utrostručenja obnovljive energije do 2030. godine s temom „Naša snaga, naš planet“ koja zagovara korištenje solarne energije, energije vjetra, hidroelektrana, geotermalne energije i energije plime i oseke.
Preko 190 zemalja i preko milijardu ljudi širom svijeta obilježava Dan planeta Zemlje, a svake godine sve više ljudi se uključuje.
I mi, u OŠ „Vukomerec“, sudjelujemo u obilježavanju Dana planeta Zemlje dvadesetak godina održavanjem Projektnog dana. Tada provodimo radionice, predavanja i posjećujemo institucije, muzeje, parkove s ciljem edukacije o ekološkim temama, čistimo okoliš škole i uređujemo ga sadnjom biljaka.
V. Vukojević (školska ekokoordinatorica)
Ove godine učenici naše škole održali su u okviru Projektnog dana sa svojim učiteljicama i učiteljima brojne aktivnosti.
Učenici prvih razreda posjetili su Park šumu Maksimir te Zemljin rođendan proveli u najljepšem zagrebačkom parku.
Drugi razredi posjetili su Glavni kolodvor te Zračnu luku „Franjo Tuđman“. Poslije terenske nastave razgovarali su o tome kako bi oni mogli poboljšati kvalitetu zraka te zaključili da bi se vožnjom javnim prijevozom, biciklom i hodanjem smanjilo onečišćenje zraka.
Zaštita i važnost očuvanja čistoće kopnenih voda bila je tema radionica u trima trećim razredima. Izrađivali su pročišćivač za vodu od ambalaže i prirodnih materijala te vodeni ksilofon.
Četvrtim razredima je u goste došla stručna predavačica Mirella Strenja iz Zagrebačkog holdinga te su učenici prvo poslušali njezino predavanje pod nazivom Sjeti se recikliranja, a potom izrađivali plakate o recikliranju.
Radionica Prenamjena staklene ambalaže okupila je u dvjema učionicama čak tri razreda – 5. a, 5. b i 7. b razred. Cilj ove radionice bio je osvijestiti važnost reciklaže i prenamjene otpada te potaknuti sudionike na kreativno i korisno iskorištavanje staklene ambalaže.
5. c razred je proveo veliko čišćenje školskog dvorišta, učenici su marljivo sakupljali smeće i bacali ga u vreće za otpad. Održavanjem dvorišta čistim podupire se bioraznolikost jer se stvara zdravije stanište za biljke i životinje.
Učenici 5. d i 8. a razreda su Projektni dan proveli na obroncima Medvednice planinareći te razgledavajući Veternicu, spilju koja skriva mnoge zanimljivosti.
6. a razred posjetio je novootvoreni zagrebački muzej – Muzej mamurluka, gdje su saznali od psihologa vrijedne informacije za život i zdravlje, kakve posljedice ima konzumacija alkohola na ljudski um i tijelo.
6. b razred je marljivo, koristeći alate, očistio naš školski ružičnjak od korova te ga uredio.
Upoznajmo životinje u Republici Hrvatskoj bio je cilj i zadatak 6. c razreda koji je na plakatima jasno izradio prikaz hranidbenih lanaca s naglaskom na endemske vrste u Republici Hrvatskoj.
U organizaciji i koordinaciji Laboratorija zabave učenici 3. a i 6. d razreda oslikali su i ukrasili dvije klupe prijateljstva – frendovske klupe i tako se uključili u ovaj kreativan, edukativan i zabavan projekt. Klupe će biti smještene u prostorijama škole i nadamo se da će biti mamac za prijateljske susrete i razgovore.
Učenici 7. a i 8. d razreda sudjelovali su u Novinarskoj radionici. Cilj im je bio napisati izvješća o svim radionicama ovogodišnjeg Projektnog dana te napraviti zidne novine. Aktualnom i bitnom ekološkom temom Onečišćenje zraka u Gradu Zagrebu bavio se 7. c razred te na kraju izradio plakat i prezentaciju.
Učenice iz 8.a razreda sudjelovale su u radionici Kuhamo zdravo te zajedno s učiteljicom izrađivale med od maslačka i med od borovih iglica. Skupina dječaka iz 7. a razreda je očistila školsko igralište od smeća.
Učenici 8. b razreda ovogodišnji projektni dan proveli su u Muzeju čokolade. Saznali su puno zanimljivih činjenica o najpoznatijoj slastici na svijetu! Važno je da se u zadnje vrijeme zbog ekoloških i društvenih razloga potiče Fair trade (pravedna trgovina) – način distribucije kakaovca iz zemalja gdje se uzgaja. Muzej je posjetio i 8.c razred.
Iz svega navedenoga zaključujemo da je ovaj Projektni dan, ujedno i Dan planeta Zemlje, bio raznolik, dinamičan, zanimljiv i poučan.
- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 163
Posjet Državnom hidrometereološkom zavodu
U našoj školi se 22. travnja 2024. održao Projektni dan. Svaki razred sudjelovao je sa svojim razrednicima u nekoj radionici. Učenici 7. a i 7. b razreda posjetili su Državni hidrometeorološki zavod sa svojim učiteljima (Z. Mikac, H. Mučnjak, A. Mazalin Rogić, V. Vukojević i M. Adamčević Čolić). U Zavodu smo vidjeli i naučili puno toga, prvenstveno kako se mjeri temperatura te vidjeli brojne mjerne instrumente. Imali smo priliku vidjeti puštanje bijeloga balona punjenoga helijem na koji je pričvršćen vremenski odašiljač. Zanimljivo je da se u ovom Zavodu još uvijek može gledati ručno puštanje balona dok se u ostatku Hrvatske mehanički puštaju. Čuli smo i predavanje o kućicama koje su okrenute prema sjeveru. Unutra se nalaze dva termometra (jedan natopljen vodom, a drugi suh) te graf koji ispisuje svaku malu promjenu temperature. Rekli su nam da se takozvane harfe izrađuju od prave ljudske plave kose. Metalna kanta mjeri količinu padalina, a posebno smo vidjeli kako se mjeri hlapljenje vode tijekom jednog dana. Čuli smo da se ljeti ponekad u kanti okupaju i vrane pa ne bude najtočnije izmjereno. Vidjeli smo i pokazatelj smjera vjetra, a također smo imali priliku vidjeti mjerenje veličine leda tijekom tuče. Zaposlenici u Hidrometeorološkoj postaji moraju raditi svakodnevno u dežurstvima te svaki sat provjeravati svako mjerilo. U Zavodu nam je bilo zanimljivo i naučili smo mnogo. Nadamo se da će i idući Projektni dan biti isto tako poučan.
E. Plukavec i E. Rašić, 7. a
- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 1520
Posjet Botaničkom vrtu u Zagrebu
Uoči Dana planeta Zemlja, 21. travnja 2023., učenici 7. a i 7. c sa svojim razrednicama posjetili su Botanički vrt. Kroz vrt nas je vodila zaposlenica koja već duže vrijeme tamo radi, stoga sam zaključila da ima mnogo iskustva. Vodeći nas kroz vrt, putem nam je pokazivala zanimljive biljke koje inače rastu u drugim dijelovima svijeta. Iznenadilo me što u Hrvatskoj mogu uspijevati vrste cvijeća koje inače rastu u dalekim krajevima Zemlje. Smatram da je vrlo bitno raditi na očuvanju svih biljnih vrsta. Drago mi je da Botanički vrt odredio prostor i organizaciju za očuvanje zanimljivih biljnih vrsta. Najzanimljivije biljke meni su bile magnolije. Naučila sam da najranije cvjeta zvjezdasta magnolija s uskim, ovješenim laticama, a nešto kasnije raskošno cvjetaju magnolije-križanac, npr. kultivari Picture, Lennei, Alexandrina i Rustica Rubra, čiji su cvjetovi različitih veličina, oblika i boja. Azijske vrste magnolija te njihovi križanci i kultivari obično cvjetaju prije listanja, a američke vrste nakon listanja. Magnolijama pripadaju i sjevernoamerički tulipanovci – visoka stabla koja dominiraju središnjim dijelom perivoja. Također mi se jako svidjela Viktorijina kuća, a to je mali kupolasti staklenik na zapadnoj strani cvjetnog partera, uz fontanu s bazenima, popularno su ju nazvali Viktorijina kuća. Najvažnija biljka koja se u njemu uzgaja jedna je od tri svojte divovskog lopoča, ovisno o dostupnosti sjemenki; amazonski divovski lopoč ili viktorija, divovski Santa Cruzov lopoč te njihov križanac, hibridni divovski lopoč. Sve tri svojte imaju spektakularno ogromne listove i cvjetove koji se rascvjetavaju kroz 24 sata na vrlo određen način. Ovaj staklenik jedini je staklenik koji smo mogli posjetiti, a ljeti, kad lopoči cvjetaju, povremeno organiziraju kasno-noćno razgledavanje rascvjetavanja. Zadovoljna sam svojim posjetom u Botanički vrt, sve mi je bilo zanimljivo i naučila sam mnogo novih stvari o biljkama. Čula sam da ima mnogo vrsta mrava u visokoj travi vrta i da ju zato ne kose, već škarama ručno sijeku. Botanički vrtu u Zagrebu svatko mora posjetiti!
T. Penava, 7. c
- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 145
Projektni dan 2024.
Već dvadeset godina, kao članovi međunarodne zajednice ekoškola, provodimo ekološke akcije u našoj školi tijekom nastavne godine. Ova jubilarna godina, u kojoj slavimo 50. godišnjicu škole, nije izuzetak. Osim što se provode redovite ekološke aktivnosti, jedan je dan u godini posvećen projektima koji oživljavaju ekološke teme na praktičnoj i teorijskoj razini. Svake godine učenicima budu ponuđene brojne i raznovrsne radionice u kojima se sa svojim učiteljima mogu kreativno izraziti i puno toga naučiti o očuvanju okoliša. Ovogodišnji Projektni dan održan je 22. travnja, na Zemljin rođendan. Sve je bilo u znaku sunca, sadnje, zelenila. Neki učenici su s voditeljima radionica otišli u prirodu, a neki su se prirodom bavili u školi, školskom dvorištu i vrtu.
Učenici prvih razreda su sa svojim učiteljicama (M. Alijagić, Lj. Vugrinec, I. Knežević, A. Šutalo) projektnu nastavu održali u učionicama. Tema Zaštitimo mladunčad šumskih životinja nijednog prvašića nije ostavila ravnodušnim jer su doznali brojne informacije o medvjedićima, lanadi, čak i o mladunčadi vukova.
Drugaši su svoju projektnu nastavu proveli uz jezera Savica i sudjelovali u projektu Voda je najveće blago. Članovi Sportskog ribolovnog društva Savica su ih poveli u šetnju oko jezera pokazujući im pri tom mnoge biljne i životinjske vrste čije je stanište jezero. Učiteljice R. Varga, D. Zemljić Vugrinović, J. Nakić te T. Švagelj bile su zadovoljne koliko su učenici usvojili te pokazali znanja stečena u učionicama.
Učenici trećih razreda su sa svojim učiteljicama (J. Goldner, M. Vidaković, R. Šokić i M. Sandrić) Projektni dan proveli uz jezero Bundek pod geslom Čuvajmo vode zavičaja i živi svijet u njima. Uz bistri i hladni Bundek, vidjeli su uživo stečena znanja o jezerima te o živoj i neživoj prirodi.
U svojim učionicama, pod budnim okom svojih učiteljica (S. Golubić, D. Kovaček, D. Toman i I. Trgovec), učenici četvrtih razreda istraživali o temi – Vitaminima do zdravlja - zdrava prehrana. Nakon istraživačkog rada, izradili su plakate o toj, uvijek aktualnoj, temi.
Učenici triju petih razreda proveli su projektnu nastavu u Parku Maksimir. 5. a razred je sa svojim razrednikom M. Jukićem bio u Zoološkom vrtu, dok su učenici 5. b i 5.c razreda proučavali Živa bića u vodama našeg zavičaja, s naglaskom na crvenouhe kornjače, invazivnu vrstu, u Parku Maksimir pod voditeljstvom učiteljica (M. Petrović, V. Ćukušić i N. Kurjaković). Učenici 5. d razreda su sa svojom razrednicom T. Haber u školi sudjelovali u radionici Drvo sjećanja - izrada simbola škole u papier mache tehnici.
Učenici 6. a razreda budno su pratili i dokumentirali što se sve događa u školi za Projektni dan jer su u Novinarskoj radionici, zajedno sa svojom razrednicom K. Ćutić, pisali izvješća za članak te zidne novine.
U školskom dvorištu se 6. b razred s razrednicom D. Tudja sastao s 8.d razredom i njihovom razrednicom S. Trajkovski Bojić u radionici Izrada cvjetnog ukrasa povodom 50. godišnjice škole te su posadili cvijeće na travnjaku u obliku broja 50 te slova V.
6.c razred je sa svojom razrednicom I. Pavlinušić Kurspahić te učiteljicom M. Tkalčević sudjelovao u zanimljivoj dvopredmetnoj radionici Zaštita močvara s geografskog i matematičkog aspekta. Prvi dio radionice bila je matematika i računanje, nakon čega su brojeve uvrstili u upitnik o zaštićenim močvarama u RH. Drugi dio bio je izrada prezentacija te plakata o močvarnim područjima Hrvatske.
Učenici 7. a i 7. b posjetili su Državni hidrometeorološki zavod u radionici Klimatske promjene. Učenike su vodili učitelji (Z. Mikac, A. Mazalin Rogić, H. Mučnjak, V. Vukojević, M. Adamčević Čolić), a u Zavodu ih je dočekalo stručno vodstvo.
Učenici 7. c razreda su pod voditeljstvom učiteljice A. Kijuk sudjelovali u radionici Vrtlarenje. Naime, u zatvorenom vrtu škole, prvo su pripremili zemljanu površinu te u nju posijali salatu, ciklu te tikvice.
Učiteljica L. Zagotta je sa 7.d razredom i učiteljicom M. Surla posjetila HRT, najveću i najvažniju hrvatsku televizijsku kuću.
Osmaši su ove godine bili aktivni i sudjelovali u raznovrsnim radionicama. Tako je 8. a razred je u učionici sa svojom razrednicom S. Latinčić održao debatu Spalionica- da ili ne pri čemu su vježbali vještine prave debate, na kraju napravili plakat s donesenim zaključcima. Razrednica I. Klindić-Car je s 8. b razredom bila u Parku Maksimir u radionici Maksimir - maksimalni mir. Cilj radionice bila je tjelovježba te meditacija u prirodi.
Učenici 8. c razreda su sa svojom razrednicom I. Vojnić te učiteljicom M. Stipčević bili u pravoj akciji u radionici Čišćenje školskog dvorišta i igrališta. Očistili su sve otvorene površine u dvorištu te oko igrališta. Kao što je već spomenuto, 8. d razred je s razrednicom sadio cvijeće u obliku broja 50 za godišnjicu naše škole.
Ovakvi dani ostavljaju sjećanja svima koji u njima sudjeluju. Sva znanja koja smo stekli učeći o Zemlji, od prvog pa do osmog razreda, mogu se svesti u dvije riječi - poštivanje i zahvalnost.
„Čovječanstvo nije istkalo mrežu života. Mi smo svega jedna nit u njoj. Što god činimo mreži, činimo samima sebi. Sve su stvari međusobno povezane.“
Indijanski poglavica Seattle
- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 2436
Globalno zatopljenje
Često slušamo priče o globalnom zatopljenju i svim nevoljama koje ono donosi Zemlji i ljudima. Znamo li uopće što znači globalno zatopljenje? Globalno zatopljenje ili globalno zagrijavanje postupno je zagrijavanje Zemljine površine i najnižih slojeva atmosfere uzrokovano učinkom staklenika, što dovodi i do globalnih promjena klime. Sadašnje globalno zagrijavanje nastaje zbog povećanih emisija stakleničkih plinova. Zbog topljenja ledenjaka i snježnoga pokrivača došlo bi do podizanja razine mora, koje bi preplavilo mnoga obalna naselja, posebno otočkih država. Nažalost, taj proces već traje, mnoga su, nama udaljena područja, zahvaćena posljedicama zatopljenja. Znanstveno slaganje u većem dijelu zajednice jest da su u globalnom zatopljenju prvenstveni razlozi čovjekov utjecaj i ugljikov dioksid, metan i ostali staklenički plinovi od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama te krčenje šuma (deforestacija) velikih područja na zemlji. Gotovo svi znanstvenici slažu se da globalno zatopljenje postoji i da ga uzrokuje čovjekov utjecaj, no značajan dio političke javnosti i svjetskih političara ga osporava i kritički gleda na politike koje se vode radi adresiranja globalnog zatopljenja. Mladi moraju biti svjesni da nam predstoji velika borba protiv klimatskih promjena koje smo na indirektan način svi izazvali. Važno je da svi krenemo od sebe i pazimo na Zemlju jer je očito da ne voli kad joj je toplo.
J. Marić, M. Katavić, 6. d
Izradila Likovna grupa
Stranica 1 od 2