- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 819
U sjećanje na hrvatskog književnika L. Paljetka
Sredinom mjeseca svibnja napustio nas je veliki hrvatski književnik i umjetnik - Luko Paljetak. Luko je bio književnik, prevoditelj i akademik. Pisao je knjige za djecu, zbirke pjesama, znanstvene studije, članke, eseje i antologije. Rođen je 19. kolovoza 1943. u Dubrovniku gdje je i umro 12. svibnja 2024. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu 1968. u Zadru, a doktorirao je 1992. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon završetka studija radio je kao dramaturg i redatelj u Kazalištu lutaka u Zadru, kao asistent na Filozofskom fakultetu i kao urednik časopisa Zadarska revija. Bio je redoviti član HAZU-a od 1997. Bio je član i Europske akademije znanosti i umjetnosti i književnosti ”Leonardo da Vinci” te dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Prevodio je s engleskog, francuskog i slovenskog jezika velike strane književnike - Shakespearea, Byrona, Wildea, Joycea i Prešerna. Brojne njegove pjesme su uglazbljene, jedna od najpoznatijih je pjesma Ibrice Jusića U svakom slučaju te volim. Objavio je 40-ak zbirki pjesama. Desetak zbirki pjesama za djecu, svima najpoznatija je Miševi i mačke naglavčke. Većina njegovih igrokaza i dramskih tekstova napisana je za djecu. Za svoj rad osvojio je brojne nagrade u Hrvatskoj i svijetu. Volio je svoj rodni grad Dubrovnik te mu ostao vjeran do kraja, stihovima i životom.
E. Šimunec, 8. c
- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 338
Prije 150 godina rođena je velika hrvatska književnica Ivana Brlić Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić hrvatska je književnica rođena u Ogulinu 18. travnja 1874., a umrla je u Zagrebu 21. rujna 1938. Bila je kći Vladimira Mažuranića i unuka pjesnika i bana Ivana Mažuranića. Školovala se privatno, a nakon udaje za političara Vatroslava Brlića preselila se iz Zagreba u Slavonski Brod. Pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i bajke, eseje i članke te se bavila prevodilačkim i redaktorskim radom. Godine 1902. objavila je zbirku pripovijedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani, a 1905. drugu knjigu Škola i praznici. Jedinu samostalnu pjesničku zbirku Slike objavila je 1912. Njezina lirika, nastala u doba moderne, manje je vrijedan dio njezina opusa, a poznata je po svojim pripovjednim djelima. Pisala je realističke pripovijetke koje imaju moralno-poučnu poruku, a u fantastičnim pripovijetkama koristi elemente fantastike poput vilinskog svijeta. U djelima su česti dječji likovi i do izražaja dolaze njezina načela utemeljena na kršćanstvu. Njezin prvi roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913.) realističke je motivacije, ali sa značajkama bajke, tj. s posebnim odnosom prema stvarnosti. Spojivši u njemu pripovjednu jednostavnost i živost s humanističkim viđenjem svijeta, Šegrt Hlapić postao je ne samo prvi hrvatski dječji roman, nego ujedno i njegov prototip te je Hlapić jedini domaći književni lik po kojemu su nastali dugometražni animirani i igrani filmovi. U povijesnom (nedovršenom) romanu Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata (1937.), koji je napisala na temelju očeva istraživanja o Dubrovčaninu Melek-Jaši, potkralju indijske provincije na prijelazu iz XV. u XVI. st., model povijesnog romana prilagodila je dječjemu svijetu i inicirala model dječje povijesne proze. Njegujući ezopovski tip basne (Dječja čitanka o zdravlju, 1927.; Srce od licitara, 1938.; Basne i bajke, 1943.), obogatila je inače skromnu nacionalnu tradiciju toga književnog oblika. Književni vrhunac ostvarila je u zbirci od osam bajki u kojima radnju pokreću likovi preuzeti iz slavenske mitologije, koje je autorica stilizirala davši im sasvim određene osobine (Priče iz davnine, 1916.). Posluživši se oblikom bajke, s pomoću fantastike stvara autonomni svijet davnine u kojem se mitska slika svijeta spaja sa secesijski stiliziranom slikom vremena, prostora, likova i događaja. U kasnijim bajkama (Basne i bajke, 1943.) unosi istočnjačke motive i strukturira ih prema narodnoj bajci. U esejima i člancima (Knjiga omladini, 1923.; Mir u duši, 1930.) tematizira socijalna i životna pitanja, tumači vlastita životna načela i književna uvjerenja. Kao ugledna spisateljica bila je četiri puta predlagana za Nobelovu nagradu, a 1937. izabrana je, kao prva žena u nas, za dopisnoga člana JAZU. Proglašena je „klasičnim piscem“ i „hrvatskim Andersenom“, a djela su joj prevedena na mnogobrojne strane jezike te izvedena u kazališnim, radijskim i filmskim obradbama. Njezina književna ostavština, rukopisi i korespondencija nalaze se u Arhivu obitelji Brlić u Slavonskom Brodu, u kojem se svake godine već 47 godina održava književna i kulturna manifestacija U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić, a u njezinu rodnom Ogulinu nalazi se Ivanina kuća bajke, jedinstven u svijetu multimedijalni i interaktivni centar za posjetitelje koji slavi bajke i svekoliko bajkovito stvaralaštvo. Povodom rođendana Ivane Brlić Mažuranić u Slavonskom Brodu i Ogulinu organiziraju se razne manifestacije – radionice, predstave, izložbe te pokreću literarni i likovni natječaji kako bismo se svi sjećali velike hrvatske književnice.
I. Mikić, 8. a
Likovni rad Ivana Brlić Mažuranić (učenice L. Duvnjak i B. Rajič)
- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 134
Održana izložba učeničkih radova
Tijekom mjeseca studenog u našoj školi, u dvorani za više namjena, održala se izložba Život ljudi u prapovijesti.
Naime, profesorica S. Latinčić motivirala je učenike petih razreda tijekom nastave Povijesti govoreći o životu u prapovijesti te ih inspirirala za izradu maketa kojima su se kreativno izrazili i pokazali svoja znanja. Bilo je raznih maketa te tehnika izrade. Mogli ste zaviriti u špilju, sojenice i kolibe prapovijesnog doba. Saznati kako se gradilo u doba vučedolske kulture te pobliže vidjeti replike najpoznatijih simbola vučedolska kulture - vučedolsku golubicu/jarebicu i vučedolsku čizmicu.
Svaka čast marljivim i kreativnim petašima !
L. Marijanović, 5. a
- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 57
Posjet Hrvatskoj radioteleviziji
Projektni dan (22.travnja) učenici 7. d razreda proveli su sa svojom razrednicom, L. Zagotta te učiteljicom M. Surla u razgledu zgrade HRT-a. Došavši u zgradu, prvo smo poslušali o povijesti HRT-a. Saznali smo da je HRT osnovan 15. svibnja 1926. kao Hrvatski radio, tada Radio Zagreb. Televizija Zagreb (danas Hrvatska radiotelevizija) počela je s emitiranjem 7. rujna 1956. godine. HRT je proizveo mnoge popularne emisije, uključujući vijesti, dokumentarce, dramske serije, glazbene programe i sportske prijenose. Neki od najpoznatijih i najgledanijih programa su: Dnevnik, Hrvatska danas, Lijepom Našom, Nedjeljom u 2 i druge. Osim što proizvodi programe koji se emitiraju, HRT je čuvar bogate arhive zvučnih zapisa. Nakon uvodnog predavanja, krenuli smo u razgledavanje zgrade HRT-a čija je izgradnja započela davne 1975. godine. U zgradi se nalaze različite prostorije, studiji za snimanja i emitiranja, uredi novinara i urednika, montažne sobe, tehničke prostorije i uredi za animaciju. Ovdje se odvija velik dio produkcije televizijskih i radijskih programa. U HRT-u rade različiti stručnjaci, uključujući novinare, urednike, tehničare, snimatelje, montažere i producente, ali i frizeri i šminkeri. Svako zanimanje ima svoju ulogu u stvaranju kvalitetnih medijskih sadržaja. Drago nam je da smo imali priliku zaviriti s druge strane ekrana.
L. Vuk, 7. d
- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 229
Osvrt na film Nosila je rubac črleni
Našoj razrednici nije teško provoditi vrijeme s nama izvan učionice te nam je predložila da u svoje slobodno vrijeme odemo s njom u kino. Dogovorili smo se te 26. listopada 2022. zajedno ogledali hrvatski film Nosila je rubac črleni. Film je kratko trajao, od 19 do 20:30. U ovoj komediji koju je režirao Goran Dukić, po scenariju Sandre Antolić, glumili su: Nataša Dorčić, Pjer Meničanin, Tesa Litvan, Areta Ćurković, Dora Polić, Sunčana Zelenika, Ljubo Zečević, Ljubomir Kerekeš, Robert Ugrina, Atanas Atanasovski, Ljupčo Todorovski Upa.
Fabula je smještena u rane devedesete, u Hrvatsko zagorje, na selo, a tamo je uvijek šašavo i zabavno. Pripovjedač je Jezuš Kristuš. Ljudi su veseli i nasmijani, opušteni i puni pozitive. Radili su na zemlji, bavili se poljoprivredom kako bi uzgojili svoje voće i proizvode, a to im je ujedno bio prihod za život. Bili su okruženi životinjama, hranili ih i brinuli se o njima, a neki su i sklapali prijateljstva. Glavna glumica (Nataša Dorčić) žena je koju su svi zvali Kuma, pravog imena Anka, bila je posebno povezana sa svojom svinjom - Bebom. Voljela ju je, zajedno su šetale, razgovarale te provodile većinu vremena zajedno. Bilo je to pravo prijateljstvo. Velika drama nastala je u trenutku Bebinog nestanka. Kuma je bila izvan sebe, jako zabrinuta kao i ostali seljani. S Bebom se, nasreću, nije ništa loše dogodilo. Preživjela je tragediju koja ju je snašla, smrti svoga prijatelja Rokija, dok se skrivala u šumi zajedno s njim. U naslovu filma skriva se jedan motiv, a to je marama/rubac. U vrijeme odvijanja radnje, žene nisu bile dotjerane jer su stalno nešto radile, a samim time su se mogle zaprljati. Kosu bi vezale kopčom te preko nje stavljale maramu. Nosile su se razne marame, jednobojne, šarene. U kajkavskom narječju naziv za maramu je rubac pa je tako i ovaj film dobio svoje ime.
Film mi se jako svidio, posebno zbog toga što je scenarij napisan kajkavskim narječjem. U njemu sam otkrila puno kajkavskih riječi koje nisam znala i shvatila kakvo bogatstvo jezika imamo u narječjima. Glazbu u filmu potpisuje čuveni hrvatski bend Cinkuši čiji su tekstovi i glazba oduvijek nadahnuti kajkavskom kulturnom i jezičnom baštinom. Zahvaljujem razrednici što nas je odvela u kino te nam priuštila lijepo razredno druženje i opuštanje uz dobar film.
N. Mlinarić
7. a
Stranica 1 od 3