Blue Flower

Osvrt na predstavu Pod pritiskom

U utorak 4. prosinca 2024. učenici osmih i sedmih razreda odgledali su predstavu Pod Pritiskom, kazališta Teatar Tirena, održanu u višenamjenskoj dvorani naše škole. Predstavu je režirala Nina Bokić, a tekst i dramaturgiju potpisala Nina Horvat. U glavnim ulogama bile su glumice Tea Harčević i Korana Ugrina, dok je glas voditelja pripadao Vidu Ćosiću.

 Predstava je zamišljena kao natjecateljska zabavna igra u kojoj se učenici i profesori natječu u raznim zadacima i izazovima kako bi dokazali tko može podnijeti veći pritisak. Upoznajemo učenicu Martu i profesoricu Silviju koje se suočavaju s pritiscima u školi. Marta osjeća pritisak zbog ocjena, prosjeka i odluka koje mora donijeti o svojoj budućnosti. Odlična je učenica u gimnaziji, ali stalno je u strahu od budućnosti. S druge strane, profesorica Silvija također osjeća pritisak oko ocjenjivanja, roditeljskih očekivanja te želje da svoj posao radi savjesno i temeljito. Objema voditelj zabavne igre zadaje izazove, pomiče njihove granice, one postaju sasvim iskrene te postupno počinju bolje razumijevati jedna drugu. U dijalozima, ponekad i duhovitim, jasno su prikazani svi svakodnevni stresovi i problemi s kojima se susreću učenici i profesori. Zbrajanje bodova i ocjena, zaključne ocjene, strah od neuspjeha i donošenja pogrešnih odluka, samo su neki od problema koje smo mogli prepoznati gledajući predstavu.

 Učenici osmih razreda lako su se mogli zamisliti u određenim situacijama koje su prikazane u predstavi te ih usporediti s vlastitim iskustvima. Ovu predstavu trebaju odgledati svi koji imaju veze s obrazovanjem jer prenosi važnu poruku. Kao prvo, nužne su neke promjene u školskom sustavu, a drugo - svi koji sudjeluju u obrazovnom sustavu trebaju imati razumijevanja jedni prema drugima.

                                                                        L. Vuk, 8. d

Posjetili smo Muzej čokolade u Zagrebu

U srijedu 13. studenog učenici 6.d razreda s učiteljicom S. Latinčić posjetili su Muzej čokolade u Zagrebu. Budući da se Muzej nalazi u Varšavskoj ulici, došli smo do njega javnim prijevozom. Tamo nas je dočekala ljubazna voditeljica  te nam podijelila najslađe ulaznice na svijetu – čokoladice. Razgledavanje Muzeja odvija se  po prostorijama. U prvoj smo doznali od čega su i kako  ljudi u prošlosti spravljali čokoladu. Glavni sastojak je, naravno,  kakao koji se dobije od kakaovca. Prolazeći sobama, mogli smo kušati čokoladu te doznati  cijelu priču o toj najpoznatijoj slastici, kako se usavršavala te kako je od gorke postala slatka. Budući da većina najviše voli slatke čokolade, oduševila nas  je mliječna, pomiješana sa šećerom i mlijekom. Na kraju Muzeja nalazi se trgovina u kojoj se mogu kupiti čokoladice, ali i još jednom degustirati. Slatke paketiće ponijeli smo roditeljima, obitelji ili prijateljima. Ovako sladak posjet  muzeju nikada nećemo zaboraviti. To je bio pravi čokoladni dan!

                                                                                           P. Iveljić, 6. d

U sjećanje na hrvatskog književnika L. Paljetka

Sredinom mjeseca svibnja napustio nas je veliki hrvatski književnik i umjetnik - Luko Paljetak. Luko je bio književnik, prevoditelj i akademik. Pisao je knjige za djecu, zbirke pjesama, znanstvene studije, članke, eseje i antologije. Rođen je 19. kolovoza 1943. u Dubrovniku gdje je i umro 12. svibnja 2024. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu 1968. u Zadru, a doktorirao je 1992. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon završetka studija radio je kao dramaturg i redatelj u Kazalištu lutaka u Zadru, kao asistent na Filozofskom fakultetu i kao urednik časopisa Zadarska revija. Bio je redoviti  član HAZU-a od 1997. Bio je član i Europske akademije znanosti i umjetnosti i književnosti ”Leonardo da Vinci” te dopisni član Slovenske akademije znanosti  i umjetnosti. Prevodio je s engleskog, francuskog i slovenskog jezika velike strane književnike - Shakespearea, Byrona, Wildea, Joycea i Prešerna. Brojne njegove pjesme su uglazbljene, jedna od najpoznatijih je pjesma Ibrice Jusića U svakom slučaju te volim. Objavio je 40-ak zbirki pjesama. Desetak zbirki pjesama za djecu, svima najpoznatija je Miševi i mačke naglavčke. Većina njegovih igrokaza i dramskih tekstova napisana je za djecu. Za svoj rad osvojio je brojne nagrade u Hrvatskoj i svijetu. Volio je svoj rodni grad Dubrovnik te mu ostao vjeran do kraja, stihovima i životom.

                                                           E. Šimunec, 8. c

 

Posjetili smo Muzej zaboravljenih priča

Učenici 5. d razreda su sa svojom razrednicom S. Latinčić 25. listopada 2024. posjetili nedavno otvoreni muzej u Zagrebu - Muzej zaboravljenih priča.

Krenuli smo nakon nastave, javnim prijevozom, prema Ilici gdje se nalazi ovaj zanimljivi Muzej. Kad smo stigli u svijet čudesa iz hrvatskih narodnih predaja, bili smo oduševljeni. Naime, multimedijalni umjetnik Z. Bašić na kreativan način prikazao je  čudesa iz narodnih priča koje su veliko nematerijalno bogatstvo Hrvatske. Vodič nas je vodio objašnjavajući nam detaljno tijekom obilaska glavnu temu i priču svake od šest soba, nakon čega smo samostalno razgledavali. U svakoj sobi otkrili smo po nekoliko priča u koje su nekada davno vjerovali naši preci. Ljudi se prije nisu bojali samo vila i vještica, već i drugih zamišljenih stvorenja. Zanimljivo je bilo vidjeti coprničku sobu te sobu o čudesima iz vodenog svijeta. Postojala su vjerovanja u mrake, mitska i jeziva stvorenja koja su se smatrala dušama djece koja su umrla prije rođenja. Vjerovalo se da su po kućama tražili mlijeko, nisu sami ulazili u kuće, nego bi se noću uvukli u rublje koji se sušilo vani.

Tih jezivih priča i legendi možda se sjećaju danas samo naše prabake i pradjedovi. Hvala našoj razrednici što nas je odvela u muzej u kojem se na kreativan način prikazuju dijelovi naših narodnih vjerovanja.

 

                                                       E. Šarić, L. Kremić, 5. d

 

Prije 150 godina rođena je velika hrvatska književnica Ivana Brlić Mažuranić

Ivana Brlić-Mažuranić hrvatska je književnica rođena u Ogulinu 18. travnja 1874., a umrla  je u Zagrebu 21. rujna 1938. Bila je kći Vladimira Mažuranića i unuka pjesnika i bana Ivana Mažuranića. Školovala se privatno, a nakon udaje za političara Vatroslava Brlića preselila se iz Zagreba u Slavonski Brod. Pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i bajke, eseje i članke te se bavila prevodilačkim i redaktorskim radom. Godine 1902. objavila je zbirku pripovijedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani, a 1905. drugu knjigu Škola i praznici. Jedinu samostalnu pjesničku zbirku Slike objavila je 1912. Njezina lirika, nastala u doba moderne, manje je vrijedan dio njezina opusa, a poznata je po svojim pripovjednim djelima.  Pisala je realističke pripovijetke koje imaju moralno-poučnu poruku, a u fantastičnim pripovijetkama koristi elemente fantastike poput vilinskog svijeta. U djelima su česti dječji likovi i do izražaja dolaze njezina načela utemeljena na kršćanstvu. Njezin prvi roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913.) realističke je motivacije, ali sa značajkama bajke, tj. s posebnim odnosom prema stvarnosti. Spojivši u njemu pripovjednu jednostavnost i živost s humanističkim viđenjem svijeta, Šegrt Hlapić postao je ne samo prvi hrvatski dječji roman, nego ujedno i njegov prototip te je Hlapić jedini domaći književni lik po kojemu su nastali dugometražni animirani i igrani filmovi. U povijesnom (nedovršenom) romanu Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata (1937.), koji je napisala na temelju očeva istraživanja o Dubrovčaninu Melek-Jaši, potkralju indijske provincije na prijelazu iz XV. u XVI. st., model povijesnog romana prilagodila je dječjemu svijetu i inicirala model dječje povijesne proze. Njegujući ezopovski tip basne (Dječja čitanka o zdravlju, 1927.; Srce od licitara, 1938.; Basne i bajke, 1943.), obogatila je inače skromnu nacionalnu tradiciju toga književnog oblika. Književni vrhunac ostvarila je u zbirci od osam bajki u kojima radnju pokreću likovi preuzeti iz slavenske mitologije, koje je autorica stilizirala davši im sasvim određene osobine (Priče iz davnine, 1916.). Posluživši se oblikom bajke, s pomoću fantastike stvara autonomni svijet davnine u kojem se mitska slika svijeta spaja sa secesijski stiliziranom slikom vremena, prostora, likova i događaja. U kasnijim bajkama (Basne i bajke, 1943.) unosi istočnjačke motive i strukturira ih prema narodnoj bajci. U esejima i člancima (Knjiga omladini, 1923.; Mir u duši, 1930.) tematizira socijalna i životna pitanja, tumači vlastita životna načela i književna uvjerenja. Kao ugledna spisateljica bila je četiri puta predlagana za Nobelovu nagradu, a 1937. izabrana je, kao prva žena u nas, za dopisnoga člana JAZU. Proglašena je „klasičnim piscem“ i „hrvatskim Andersenom“, a djela su joj prevedena na mnogobrojne strane jezike te izvedena u kazališnim, radijskim i filmskim obradbama. Njezina književna ostavština, rukopisi i korespondencija nalaze se u Arhivu obitelji Brlić u Slavonskom Brodu, u kojem se svake godine već 47 godina održava književna i kulturna manifestacija U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić, a u njezinu rodnom Ogulinu nalazi se Ivanina kuća bajke, jedinstven u svijetu multimedijalni i interaktivni centar za posjetitelje koji slavi bajke i svekoliko bajkovito stvaralaštvo. Povodom rođendana Ivane Brlić Mažuranić u Slavonskom Brodu i Ogulinu organiziraju se razne manifestacije – radionice, predstave, izložbe te pokreću literarni i likovni natječaji kako bismo se svi sjećali velike hrvatske književnice.

                                 I. Mikić, 8. a

Likovni rad  Ivana Brlić Mažuranić (učenice L. Duvnjak i B. Rajič)