
- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 214
Mobilni planetarij u našoj školi
Neobičan gost – Odiseja planetarij, najveći mobilni planetarij u Hrvatskoj, posjetio je u utorak 23. siječnja našu školu. Zainteresirani učenici, podijeljeni u nekoliko grupa, sudjelovali su u multimedijalnom predavanju te vidjeli prigodne pokuse u radionicama. Stručni predavači održali su predavanje o svemiru, planetima, svemirskim tijelima uz zoran prikaz noćnog neba. Čuli smo o nastanku Zemlje, našoj galaksiji Mliječnoj stazi, o zvijezdama, galaksijama koje se sudaraju, o hladnoći i temperaturama planeta te zanimljivosti o Suncu i Mjesecu. Poseban doživljaj bilo je gledanje pokusa u kojemu je voditelj parom zaledio cvijet koji se potom raspao te bananu koja je postala tvrda kao čekić. Učenici su uživali u ovom svemirskom putovanju.
M. Mišković i L. Parać, 6. a



- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 185
NOVsky - festival znanosti i umjetnosti
Učenici osmih razreda, većina učenika 7. c razreda te grupa Potencijalno daroviti započeli su školsku godinu jednom zanimljivom terenskom nastavom. Naime, 15. rujna 2023. posjetili smo Novsky festival znanosti i umjetnosti koji se po 4. put održao u Novskoj.
Festival je okupio veliki broj izlagača iz područja znanosti i umjetnosti. Na festivalu smo vidjeli niz zanimljivih pokusa, eksponata i radionica. Na prostoru gradskog parka nalazili su se razni štandovi s radionicama iz matematike, fizike, kemije, biologije, robotike i drugih znanosti. Imali smo prilike učiti o kromosomima, mikroskopirati, vidjeti i voziti različite robote, naučiti o prijenosu struje iz voća te odigrati memory iz meteorologije i još mnogo toga. Neobična i zanimljiva bila je instalacija pod nazivom “Upps we have 180° rotation”. Posjetili smo STEM laboratorij i pisali 3D olovkama. U gaming centru PISMO 2 vidjeli smo raznu audio i video opremu, mobilni planetarij Odiseja, razne holograme te zaigrali igre o svemiru i astronautima. Posebnu pažnju privlačio je simulator letenja koji nisam stigao isprobati zbog velikog interesa. U digitalnoj učionici upoznali smo se s radom digitalnih 3D printera i digitalne učionice. Ovaj zanimljiv festival okupio je mnoštvo učenika osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske. Uz cjelodnevno druženje tijekom sunčanog dana doživjeli smo jedinstven spoj znanosti i umjetnosti, dobro se zabavili te se vratili puni pozitivnih dojmova iz Novske.
L. Lazanja, 6. a

- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 306
Malala Yousafzai
Pakistanska aktivistica za ženska prava Malala Yousafzai rođena je u Mingori u Pakistanu 12. srpnja 1997.
Najmlađa je dobitnica Nobelove nagrade koju je osvojila za mir 2014. godine u svojoj 17. godini.
9. listopada 2012. godine Malalu su pokušali ubiti talibani pucajući joj u glavu i vrat. Zamjerila im se jer je već kao dvanaestogodišnjakinja pod pseudonimom počela pisati blog za BBC zauzimajući se za pravo na obrazovanje djevojčica koje je pod talibanskom vlašću bilo ukinuto. Hitnu pomoć dobila je u Pakistanu, a potom je na liječenje bila prebačena u Englesku. Tijekom operacije ugrađena joj je pločica od titana koja joj je pokrila rupu u lubanji i vratila sluh. Nakon operacije je izjavila:
„Danas možete vidjeti da sam živa, mogu govoriti, mogu vas vidjeti… To je sve zbog molitvi mnogih ljudi. Bog ih je uslišao i podario mi novi život. Drugi život. I želim služiti ljudima, želim da svaka djevojčica, svako dijete bude obrazovano. Zato smo i utemeljili Zakladu Malala.“
Svojim primjerom pokazala je kako svi, čak i djeca i mladi, mogu doprinijeti borbi za prava. Kroz svoju životnu bitku postala je heroj i uzor djevojčicama koje su se željele obrazovati.
Malala je 2013. godine u Ujedinjenim narodima održala govor i objavila svoju prvu knjigu pod nazivom „Ja sam Malala“. U knjizi opisuje kako je izgledao njezin život i njezine obitelji u Pakistanu i kako se borila protiv terorizma u obrani za prava djece te prava na njihovo obrazovanje.
Ban Ki-mun, glavni tajnik UN-a, proglasio je 12. srpnja (dan rođenja Malale Yousafzai) „Danom Malale“ u čast njezinoj borbi da osigura obrazovanje djeci diljem svijeta.
K. Glavaš i P. Ivković 7. a

- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 2351
Tijekom posjeta Botaničkom vrtu uočili smo neke zanimljive i lijepe vrste
Japanska kamelija
Botanički vrt u Zagrebu posjetili smo 21. travnja 2023. Posebno mi se svidjela jedna biljka - japanska kamelija zbog svoje boje i ljepote. Istražila sam nekoliko zanimljivosti o njoj, o njezinim karakteristikama, staništu i izgledu. Ona je listopadni grm ili stablo iz porodice čajevki. Naraste do 11 m visine. Mlade grane su glatke, crveno-smeđe, kasnije postanu svijetlo sive. Listovi su naizmjenični, duguljasto eliptični, dugi 5 - 11 cm, široki 2,5 - 6 cm, nalaze se na peteljci dugoj 5 - 10 mm, kožasti su i sjajni, ušiljenog vrha, fino nazubljenih rubova, na licu tamnozeleni, naličje je svjetlije. Cvjetovi su pojedinačni ili u parovima, crveni, krupni, promjera do 12 cm. Listića čaške ima pet i kožasti su, cvjetni vjenčić čini 5 - 7 latica. Prašnici su mnogobrojni, žuti, dugi oko 3 cm. Cvate od siječnja do ožujka. Plod je okruglasta čahura koja sadrži 1 - 2 tamnosmeđe sjemenke velike 1 - 2 cm. Dozrijeva u rujnu i listopadu. Prirodno je rasprostranjena u istočnoj Aziji (Japan, Koreja i Kina). Uzgaja se kao ukrasna biljka, razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama. Osjetljiva je na niske temperature, odgovara joj vlažna zemlja i vlažnost zraka, raste na tlima siromašnim vapnencem. Popularna je i u bonsai uzgoju. Sporog je rasta, može živjeti nekoliko stoljeća.
N. Kovač, 7. c

Japanska kamelija
Tulipan
Tulipan (lat. tulipa) je biljka iz porodice ljiljanovki. Postoji preko 150 vrsta tulipana, a osnovna podjela je prema obliku cvijeta i prema vremenu cvatnje. Područje odakle potječu vrste uključuje jug Europe, sjever Afrike, Aziju, područja Anatolije i Irana, a najveći broj vrsta potječe iz stepa Kazahstana i okolice planina Pamira i Hindikuša. Botaničar Carolus Clusius je 1593. godine zasadio prvu lukovicu tulipana u Nizozemskoj, a od tada se ova biljka raširila toliko da je gotovo polovica polja u Nizozemskoj prekriveno tulipanima. Danas je većina vrsta uzgojena križanjem. Tulipan je biljka koja ima lukovicu koja je kruškolikog oblika, zaobljena s jedne strane, a s druge spljoštena. Može narasti od 10 do 70 cm. Najčešće imaju od 2 do 6 listova, ali pojedine vrste mogu imati čak 12 listova. Listovi su dosta široki, mesnati i zašiljeni prema vrhu te su zelene ili blijedo zelene boje. Cvjetovi su veliki i rastu na vrhu stabljike. Neke vrste imaju više od jednog cvijeta na jednoj stabljici. Cvjetovi su veliki, raznih boja, najčešće s tri latice, velikim tučkom u sredini i prašnicima oko tučka. Cvjetovi se preko noći sakupljaju i zatvaraju, a tijekom dana se šire. Tulipani cvatu od travnja do svibnja. Križanjem dvaju različita tulipana nastaje novi tulipan koji ima drugačiju boju cvijeta. Sadnja tulipana odvija se krajem rujna i tijekom listopada, prije smrzavanja tla. Uspijevaju u područjima s toplim sušnim ljetima i hladnim zimama. Tulipan ne podnosi previše vlage pa zahtijeva tlo koje ne zadržava vodu. Tulipani mogu krasiti vrt, ali i domove kao rezano cvijeće u vazama.
I. Pavelić, 7. c

Tulipan
Jerihonska ruža
Jerihonska ruža je pustinjska biljna vrsta. Biljka je poznata po tome da može preživjeti nekoliko godina bez vode. Sposobna je preživjeti ekstremna isušivanja, a nakon rehidratacije nastaviti normalnu metaboličku aktivnost. Nakon što se listovi osuše, biljka se sklupča i čeka dok ne padne kiša ili je vjetar odnese na vlažno mjesto gdje joj listovi nakon nekoliko sati pozelene. Tijekom suhog vremena u svom rodnom staništu, stabljike se uvijaju u usku kuglu koja se samo odmotava kad je izložena vlazi. Vanjske stabljike savijaju se u kružne prstenove nakon kratkog razdoblja dok se unutarnje stabljike polako uvijaju u spirale. Jerihonska ruža doseže maksimalnu visinu od 5 centimetara. Najčešće se nalazi u pustinjama jugozapadnog SAD-a i Meksika. Porijeklom je iz pustinje Chihuahuan. Neki od naziva koje ova biljka nosi su cvijet od kamena, lažna ruža Jerihona, ruža Jerihona, biljka uskrsnuća, mahovina uskrsnuća, biljka dinosaura, kameni cvijet…Biljka nakon nekoliko godina izgubi do 95% sadržaja vlage, bez ikakvog oštećenja. Kada se isuše, listovi postaju tamno smeđe ili svijetlo do crvenkastosmeđe boje. Bez obzira na to koliko se biljka suši ili oštećuje, zbog posebne biološke strukture lišća biljaka zadržava sposobnost razvijanja. Kad biljka nema vode, ulazi u stanje mirovanja, izbjegavajući oštećenja tkiva i stanica. Biljka može dugo živjeti i razmnožavati se u sušnim područjima. Kada uvjeti postanu preteški, mehanizam preživljavanja biljke omogućuje postupno isušivanje. Njegovi listovi postaju smeđi i preklapaju se, dajući biljci izgled lopte. U mirovanju se sve njegove metaboličke funkcije svedene na minimum. Tamo gdje suša traje, korijenje se može odvojiti, dopuštajući biljci da je nosi vjetar. Ako naiđe na vlagu, može se rehidrirati i ukorijeniti na novom mjestu. Biljke koje prolaze kroz proces rehidratacije nisu uvijek u stanju "ponovno ustati". Ako je dehidracija bila prebrza ili u slučaju nepravilne izmjene suše i vlažnih uvjeta, biljka nema dovoljno vremena da se pravilno pripremi kako bi se oduprla isušivanju kojem je podvrgnuta. Jerihonska ruža ne proizvodi cvijeće ili sjemenke, već se reproducira kroz spore.
E. Šimunec, 7. c

Jerihonska ruža
- Napisao/la Kristina Ćutić
- Hitova: 453
MODNI TRENDOVI 2021. i 2022.
Modni trendovi nas oduševljavaju, pratimo ih ili smo potpuno imuni na njih. Trendovi se mijenjaju iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec, skoro iz dana u dan! Iako se nekada nekima teško prilagoditi novim, „svježim“ trendovima, prate ih mnogi, kasnili za modom ili ne. Naprimjer, u trendu su jedno vrijeme bile jakne koje svijetle u mraku, pod utjecajem jakog svjetla, ali izašle su iz mode još ne tako davne 2021. Kad smo kod jakni, prisjetimo se klasičnih ženskih „kožnjaka“ (kožnih jakni). Nakon što su prošle kao trend ponovno su se vratile, jer ipak lagane su, lijepe i kad ih je jedna influencerica, pjevačica, plesačica ili bilo koja slavna osoba ponovno obukla, vratile su se u modu te ih od tada svako proljeće viđamo u izlozima tržnih centara. Postale su ponovno in. To je primjer iz kojeg saznajemo da se trendovi često vraćaju pod utjecajem javnih ličnosti. Tko bi znao bolje od njih, pitaju se mnogi. Također saznajemo da ima ljudi koje nije briga za to, već prate i nose stvari koje se njima sviđaju, iako više nisu u modi. Znam da mnoge zanima što je to u našim mladim umovima. Što mi volimo nositi, što se nosi, gdje kupujemo i koji je razlog da neki ciljaju samo na markirane komade odjeće, obuće, nakita te ostalih modnih dodataka.
Za početak, gdje to današnje generacije kupuju robu i zašto baš tamo te zašto volimo nositi trenirke i ostale šire stvari?
Svi moji prijatelji, generacije iz čitave škole, mlađe i starije, kupujemo odjeću u trgovinama u tržnim centrima. Najpoznatiji su Zara, Pull&Bear, H&M, New Yorker te Bershka. Skoro uvijek, u svakom od tih trgovina taj mjesec prodaje se ista roba, vjerojatno zbog zajedničkih (istih) proizvođača i uvoznika. Mislim da je to razlog zbog kojeg svaka žena dijeli skoro iste odjevne komade. Ako opazimo neku curu iz škole da je obukla npr. majicu iz Bershke, neki odlaze u taj dućan istu pogledati, probati ili kupiti. Zato svi imamo skoro identičan stil. Što se tiče dječaka, ista je situacija samo što je kod njih možda malo bitnije ako imaju nešto markirano te oni najviše nose trenirke… Njih većina djevojčica nosi prvenstveno jer su najudobnije, pogotovo za školu. Što se dječaka tiče, rijetko koji dječak nosi hlače, zato više preferiraju trenirke, kratke hlače, možemo reći, sportski stil odjeće. U zadnje vrijeme čujemo za gasere, one koji se oblače baš u tom stilu…
Oni su relativno nova supkulturna grupacija mladih nekog kvarta u kojoj se nalaze pojedinci koji vole pokazati/prikazati da imaju novaca tako da oblače skupu markiranu odjeću na kojoj se ističe reklama poznatih marki.
Kao što sam spomenula, curama nije toliko bitna markirana, skuplja odjeća, ali ako ju neka nosi, smatra se popularnom, a to je jako loša pojava u društvu.
Jedino što i muški i ženski rod podrazumijeva kao „mora biti markirano“ su tenisice. Jedne od današnjih najpopularnijih i kod cura i dječaka su Nike AF1 te njihovi mnogi drugi modeli, zimi isključivo čizme UGG. Mislim da i zbog toga cure isključivo nose tenisice i čizme bez pete. Jednostavno, još ne dolaze u obzir štikle, osim na nekim svečanostima. Napomenula bih da se većina tih trendova vraća iz 90-ih, iskreno meni je to najdraži stil. Tada se nije toliko forsiralo markirano, bio je ljepši dizajn te pristojniji.
Modni dodaci - koji su najpopularniji i zašto?
Smatram da su modni dodaci nekako najbitniji u našem stilu. Oni dodaju taj potreban sjaj i oni su uvijek to nešto što nedostaje da izgledamo „ljepše“. Danas je moderno nositi sunčane naočale, ako nije sunčano, ljudi ih više nose na glavi tj. koriste ih za pridržavanje kose. Da zadatak bude potpun, obavila sam kratku anketu u kojoj sam ispitala današnju generaciju koji im je najdraži modni dodatak.
25% ljudi je reklo da im je najdraži dodatak nožna narukvica koju nose najčešće ljeti. Te da to vole najviše nositi od nakita. 25 % je odgovorilo da vole nositi naočale te da im je to najdraži modni dodatak.
Međutim 50% ljudi je odgovorilo da najviše od dodataka vole nositi obične ogrlice, nakit i što se posebno tiče cura njima su favoriti i torbice. Kao što sam spomenula, sve se vraća iz 90-ih s toga i torbice koje su trenutno najpopularnije. To su kratke torbice preko ramena, a kad kažem kratke, mislim do struka.
Svatko ima svoj stil oblačenja i svatko bira što želi nositi, pri tome je izuzetno važno poštivati tuđi izbor jer svatko za sebe bira hoće li pratiti modne trendovi ili razvijati vlastiti.
A. Čarapina, 8. b


Stranica 2 od 5